Reforma pravosudnog sistema zahtijeva  duboku institucionalnu transformaciju

Decenijama nakon rata, pravosuđe u Bosni i Hercegovini ostaje opterećeno nizom slabosti – od političkih pritisaka, neujednačenih standarda profesionalizma, nedostatka odgovornosti i neefikasnosti, do ograničene transparentnosti i nedovoljne komunikacije s građanima. Poseban izazov predstavlja visok indeks percepcije korupcije, kaže šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo Erduan Kafedžić.

„Pravosuđe je i dalje rak rana demokratskog društva i to je stub vlasti sam za sebe. On na neki način stvara neki narativ autonomije, neovisnosti, ogromne moći. Ove promjene u pravosuđu koje se dešavaju jesu spore, jesu bolne i sve ovo što vidimo danas zapravo su posljedica nerada pravosuđa.“

Ključno je, dodaje Kafedžić, uspostaviti centralizirani sistem za borbu protiv korupcije.

„Mi danas u Kantonu Sarajevo imamo osvjetljene sve rizične procese, vidljiva je imovina, tenderi, ugovori o djelu, podsticaji, građenje i tako dalje. Horizontalno, vi to nemate u drugim kantonima, vertikalno to ne postoji na nivou Federacije. Ne znate kome raste imovina, koje je pribavio korist i iz kojeg procesa, jer nije vidljiva imovina za federalne zvaničnike, ne znate ko se zapošljava na nivou Federacije, koje su to javne nabavke, koji se ugovori o djelu dodjeljuju, kome, kada i u kojem periodu- je li pred izbore, je l' u toku izbora, je li u toku neke političke krize... Ne možete pratiti takve procese nigdje drugo osim u kantonu Sarajevo“.

Reforma pravosudnog sistema zahtijeva ne samo tehničko usklađivanje s pravnim tekovinama Evropske unije, već i duboku institucionalnu transformaciju, smatra Lejla Brčić iz Instituta za razvoj i evropske integracije.

„Mi smo 2023 godine imali izmjene zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kojim su na papiru napravljena značajna unapređenja upravo u kontekstu zahtjeva Evropske unije i pristupanja pregovorima. Jedna od ključnih novina tog zakona je bilo osnivanje Odjela i provjera imovinskih kartona, pa smo onda imali dvije godine nekakvog prolongiranja osnivanja tog Odjela. Evo dvije godine poslije, nakon što je osnovan nemamo gotovo nikakve rezultate, odjel je potkapacitiran.“

Svi relevantni međunarodni dokumenti naglašavaju potrebu za depolitizacijom pravosuđa, reformom sistema imenovanja sudija i tužilaca, te jačanje mehanizama nadzora i pravne zaštite. Također, curenje informacija iz pravosuđa, ukazuje na ozbiljan problem politizacije. Nemamo ni savremene trendove da Tužilaštava i policije jačaju svoju efikasnost i ekonomičnost kroz primjenu analitičke podrške, podsjeća Erduan Kafedžić iz Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo.

„Evo konkretno u nekom predmetu vještačenje i analiza određenog telefona koji treba da raščisti šta je relevantno šta je irelevantno. Vi kada zaplijenite u jednoj akciji 20, 30 telefona sa ogromnim brojem komunikacija, sadržaja, ne može tužilac razlučiti detaljno šta je relevantno, a šta irelevantno bez policijske agencije. Policijska agencija ako to radi ručno, bez neke primjene analitike, stvara određeni čep u predmetima, gomilaju se predmeti, tako da, jednostavno... Mi smo se zaglavili“.

Ako već danas ne krenemo u suštinske promjene, rizikujemo da pravosuđe ostane prostor zatvoren za odgovornost, izložen vanjskim utjecajima i daleko od standarda kojima težimo kao buduća članica Evropske unije, poručeno je s ove konferencije.