Prilog: Irena Antić

Rat u Ukrajini ulazi u treću godinu, a kraj se ne nazire

Invazija Rusije na Ukrajinu ušla je u treću godinu. U zoru 24. februara 2022. godine, ruske snage izvršile su napad na nekoliko ukrajinskih gradova. Prema posljednjim podacima UN-a, tokom protekle dvije godine ubijeno je najmanje 10 i po hiljada civila. Trenutno stanje na ratištima ne ide u korist Ukrajinaca, čija odbrana isključivo zavisi od pomoći Zapada. Izgledi za prekid sukoba diplomatskim putem i dalje su neizvjesni. Nekoliko međunarodnih zvaničnika boravi danas u Kijevu. Dvije godine od početka ruske invazije na Ukrajinu širom svijeta obilježava se brojnim skupovima podrške.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš (Guterres) izjavio je da rat u Ukrajini ostaje "otvorena rana" u srcu Evrope, pozivajući Rusiju da se pridržava Povelje UN-a. "U svakom ratu svi stradaju. Ali narod Ukrajine užasno trpi zbog rata koji mu je zadala Rusija", rekao je Gutereš. Brojni zapadni diplomati, zbog rata u Ukrajini, kritizirali su ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, tokom obraćanja Generalnoj skupštini UN-a, rekao je da Rusija želi uništiti njegovu zemlju:

„Cilj Rusije je uništiti Ukrajinu i oni su prilično otvoreni u toj namjeri. Jedini razlog za ovaj rat bio je i ostao rusko poricanje prava Ukrajine na postojanje i njeno kontinuirano kolonijalno osvajanje.“
Evropa mora ojačati svoju odbranu i osigurati da izdrži svaki vojni napad izvana, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) u komentarima povodom dvogodišnjice ruske invazije na Ukrajinu:

„Rusija ne napada samo Ukrajinu, ona uništava mir u Evropi. NATO je najbolja garancija odbrane s obje strane Atlantika.“

 

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula fon der Layen) doputovala je u Kijev na obilježavanje druge godišnjice ruske agresije na Ukrajinu:

„Evropska unija više nego ikad stoji uz Ukrajinu - finansijski, ekonomski, vojno i moralno. U međuvremenu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina 2024. godine planira ne samo da se brani već i da pripremi novu kontraofanzivu.“

Osim Ursule fon der Lajen, u Kijev su doputovali premijeri Italije, Kanade i Belgije, da bi još jednom istakli predanost Zapada da pomogne Ukrajini dok se suočava sa nedostatkom vojnih zaliha. Situacija na terenu trenutno ne ide u korist Ukrajine. Pad Avdijivke (Adviivka) oslabio je njenu poziciju, a izgledi za diplomatsko rješenje sukoba i dalje su neizvjesni. U dvije godine Ukrajina je dobila više od 100 milijardi dolara vojne pomoći. Samo su Sjedinjene Američke Države dale vojnu pomoć vrijednu više od 45 milijardi eura. Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je ruskim vojnicima na zauzimanju Avdijivke, rekavši da je to veliki uspjeh. Oglasio se i ruski ministar odbrane Sergej Šojgu (Shoigu):

„Ovo utvrđeno područje je kreirano tokom devet godina. Devet godina, podzemni hodnici su pravljeni iz dana u dan, betonske strukture, specijalni prolazi, da bi se moglo kretati bez izlaska na površinu. Zato je, naravno, činjenica da je neprijateljski otpor slomljen ovdje, veliki uspjeh.“

Međutim, politički vrh Ukrajine nalazi se u iznimno teškoj situaciji. Avdijivka je kao i Bahmut bila simbol ukrajinskog otpora tako da će predsjedniku Volodimiru Zelenskom biti veoma teško pronaći motivacijski faktor za svoje ljude, a posebno za zapadne saveznike. Tome u prilog ide i odbijanje njemačkog Bundestaga da Kijevu isporuči moćne krstareće rakete „Taurus“, dok Tramp u američkom Kongresu i dalje blokira Bajdenovu obećanu pomoć:

„Situacija je izuzetno teška na nekim dijelovima prve linije, gdje je ruska vojska okupila maksimalan broj rezervista. Oni koriste odgađanja pomoći Ukrajini. To su itekako opipljivi problemi. Postoji deficit u artiljeriji. Postoji potreba za prvom linijom zračne odbrane i za oružjem dugog dometa. Mi sarađujemo sa partnerima koliko god je moguće da bismo obnovili i proširili podršku.“

 

Prema navodima britanskog Ministarstva odbrane i američkog Instituta za proučavanje rata, Rusija je angažirala oko 120 hiljada vojnika na četiri linije ratišta, sa ciljem prodora u Harkivskoj i Luganjskoj oblasti. Navodno je Putin dao rok od tri sedmice svojim snagama da potpuno ovladaju regionom Luganjska, što se poklapa sa datumom održavanja predsjedničkih izbora u Rusiji. Što će reći da Zelenski možda ulazi u najvažniju bitku od početka rata. Tokom protekle dvije godine u Ukrajini je ubijeno više od 10 i po hiljada civila, 6,5 miliona Ukrajinaca otišlo je širom svijeta, a oko 3,7 miliona ih je raseljeno unutar zemlje, saopćio je UN.

Ukrajina Rusija Federalni radio
sport Federalni radio
0 12.04.2024 23:26
Vijesti u 22 Federalni radio
0 12.04.2024 22:42
sport Federalni radio
0 12.04.2024 18:02
Vijesti u 17 Federalni radio
0 12.04.2024 17:12
sport Federalni radio
0 11.04.2024 23:58