Rast kamatnih stopa na kredite i u 2023. godini

Klijenti koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama suočeni su, drugi put, s rastom kamate, samim time i rate kredita. Stručnjaci predviđaju da bi se rast mogao očekivati i u 2023, ali su iznijeli i ohrabrujuća predviđanja za 2024. i 2025. godinu.

Iz Centrale banke BiH su još krajem protekle godine rekli da očekuju rast stopa u januaru, ali da bi one trebale biti minimalne.  Nekoliko banaka u Bosni i Hercegovini je u proteklom periodu obavijestilo klijente o rastu kamatne stope na već odobrene kredite. Ovih dana to je učinila i Raiffeisen banka u BiH, a u obavještenju, koje je dostavila klijentima, navodi da je kod određenih ugovora i kredita u otplati došlo do povećanja nominalne kamatne stope. Admil Nukić, pomoćnik direktora za superviziju banaka Agencije za bankarstvo Federacije BiH, kazao je da se predviđa da će 2024. godine uslijediti stagnacija kamatnih stopa, a da se od 2025. očekuje i pad:

“Ono što se dešava samo se odnosi na kredite koji su nekad ranije sklopljeni, a vezani su uz neku od referentnih stopa. Krediti koji su ugovoreni s fiksnim kamatnim stopama ili su vezani uz neki domaći indeks, do sada se nisu izlagali bilo kakvoj promjeni.”

Direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle kaže da je rast kamatnih stopa posljedica enormnog štampanja novca u proteklom periodu, što je moralo doći na naplatu. Sve je to, dodaje, podgrijano ratom u Ukrajini i energetskom krizom. Međutim, smatra da se ova situacija ne može riješiti kroz povećanje kamatne stope:

"Podizanjem kamatnih stopa na depozite, pokušava se smanjiti količina novca u opticaju, da on ostane na štednji kako bi se smanjila potražnja za proizvodima i kako bi se smanjila cijena. Povećanje kamatne stope na kredite od 0,5 do 1% je minimalno i svaki građanin, koji digne kredit te ga pravilno uloži, on će zaraditi na tom kreditu, jer je mnogo manja kamatna stopa na kredite nego inflacija.“

Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar:

“Protekcionizam koji će sada da zavlada, da za bogate uvijek ima novca, a za ove druge neće biti, manifestirat će se kroz samu činjenicu da će ovdje doći do porasta kako aktivnih tako i pasivnih kamatnih stopa. Više će porasti kamate na kredite i bit će teže doći do njega, kako su oni već najavili.“

Evropska centralna banka je u protekloj godini ključne kamatne stope povećavala četiri puta da bi se usporila inflacija i vratila na ciljanu razinu od oko dva posto, a taj bi trend trebao biti nastavljen i u ovoj godini. Sve ovo je uticalo na rast kamata na kredite, međutim, kako tvrdi Nukić, u Bosni i Hercegovini građani biraju kredite s promjenjivom kamatnom stopom jer su dugoročno jeftiniji zbog čega je i došlo do promjene kamate:

“Mi smo u nekim ranijim istupima navodili da od 14, evo sada 13 komercijalnih banaka, pet banaka je vrlo jasno reklo da neće vršiti usklađivanaj, čak i ako su ona ugovorena, odnosno, nisu ugovarali takva usklađivanja. Prema trenutno raspoloživim podacima, šest banaka u bankarskom sistemu Federacije BiH je u proteklom periodu, od juna 2022. godine, vršilo određene korekcije koje su predviđene ugovorima. Znači, nije u pitanju neka slobodna volja jedne ugovorne strane, nego je to nešto što je ranije ugovoreno.“

Nakon porasta kamata i najavljenih mogućnosti daljeg rasta, bh. građani se sve više odlučuju za fiksnu kamatnu stopu jer je kod promjenjive kamate, za godinu dana, kamatna stopa porasla, u ukupnoj masi, oko 0,5 posto. Podsjećamo, Evropska centralna banka ponovo je podigla kamatne stope u eurozoni za pola procentnog poena. Ujedno, ovo neće biti posljednje povećanje u kratkom periodu. Naime, Evropska centralna banka je također najavila da će ponovo povećati stope u martu za dodatnih 0,5 posto.