Rast cijena mijenja potrošačke navike

 Prilog: Sanela Hodžić

 Cijene potrošačkih proizvoda u Bosni i Hercegovini mijenjaju se iz dana u dan, čemu svjedoče i zvanični statistički podaci. Pojedine namirnice čak su skuplje nego u razvijenim evropskim zemljama, dok su primanja bh. građana i dalje među najnižim u regionu. Ekonomisti ističu da bi cijene trebale biti prilagođene kupovnoj moći stanovništva, ali realnost pokazuje suprotno. Sve teža ekonomska situacija natjerala je građane da preispituju svoje navike kupovine.

Svakodnevni rast cijena za većinu bh. građane postaje nepodnošljiv, pa se i potrošačke navike stanovništva mijenjaju. Nije novost da se voće ili povrće kupuje na komad i da crveno meso postaje luksuz. Tako se nekad biralo šta želimo kupiti, a danas samo ono što možemo priuštiti.

„Šta možete od 500 KM, ništa“.

„ Ne možeš kupiti kilu teletine kad je 30 maraka, kako ćeš kupiti“.

„Sve je teže“

„Uvijek nešto ispadne mimo, što morate platiti“.

Realna kupovna moć građana opada, pa se mnogi moraju odricati određenih namirnica ili štedjeti na način koji ranije nije bio potreban.

Predsjednica Udruženja Klub potrošača Tuzlanskog kantona Gordana Bulić kaže da je hrana najskuplja, da se na nju najviše troši i na koju potrošači imaju najveće primjedbe.

„Najveća nam je briga kako ćemo dovoljno zaraditi za svoju porodicu, da stvorimo određeni nivo, određeni standard za život i naravno kako taj novac kvalitetno potrošiti. To je ono oko čega se lomi jedna prosječna obična građanska porodica“.

Iako je globalno došlo do rasta troškova života, u BiH su poskupljenja izraženija. Većina građana sada više nego ranije obraća pažnju na akcije i popuste, dok značajan broj kupuje rjeđe ili manje. Doktor ekonomskih nauka Faruk Hadžić.

„Imate na primjer, ako govorite o mesnicama po 1 KM, pola marke, nakon nekog vremena i vi se ustvari psihološki navikavate. Sad ako je sa 25 KM na 26 KM, to vam ne djeluje kao neko povećanje ali nakon nekog vremena kada imate više takvih povećanje i kada dođe do 30 ili više konvertibilnih maraka onda je to već osjetno. U relativno nekom kratkom periodu to je povećanje cijena koje opterećuje kućni budžet. Tako da imamo sada na sceni taj puzajući rast, dakle stalno rastu cijene pomalo, ne drastična, dramatična da bi mi sada to primjetili.“

Ekonomisti upozoravaju da je sve više porodica u BiH ispod granice siromaštva, te da su potrebne hitne mjere zaštite najugroženijih slojeva društva. Izvršna direktorica Udruženja građana "Don" iz Prijedora Murisa Marić naglašava da slobodno formiranje cijena doprinosi većim prihodima, dok građani postaju svakim danom siromašniji.

„Jer danas kada uzmete 100 maraka, donesete to nekoliko artikala u jednoj kesi, a s druge strane već ste tamo ostali nekih 17 maraka PDV-a na ove prihode. I tako nas milion danas koji obavi bilo kakvu kupovinu puni budžet. Vidljivo je da se povećavaju naknade i plate zaposlenima u javnim institucijama, dok s druge strane ona populacija koja zaista ispašta s ovakvim visokim cijenama su penzioneri i sva lica na minimalcu.“

Iz Udruženja potrošača savjetuju građanima da prilikom kupovine obrate pažnju i na liste zaključanih proizvoda u trgovinama, jer se radi o artiklima koji se najčešće kupuju i koji nisu lošijeg kvaliteta.