videoprilog Verice Kalajdžić (Svijet)

Putin optužio Zapad za 'ekonomski blitzkrieg', sankcije nazvao glupim

Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je govor na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu i to sa skoro dva sata zakašnjenja zbog hakerskog napada. Optužio je Zapad za pokušaj slamanja njegove zemlje, kako je rekao, glupim sankcijama koje su predstavljale ekonomski blitzkrieg.

Na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu ove godine skoro da i nije bilo predstavnika iz zapadnih zemalja. Izostanak zapadnjaka na ruskom Davosu, kako su ranije mediji nazivali okupljanje svjetske političke i ekonomske elite, znači izolaciju Rusije nametnutu zbog agresije na Ukrajinu. Tri dana nakon sumnjivih glasina da je pao u komu nakon operacije, ruski predsjednik Vladimir Putin pojavio se na forumu u svom rodnom gradu u kojem već tradicionalno učestvuje. Optužio je Zapad za kolonijalnu aroganciju i pokušaj slamanja njegove zemlje, kako ih je nazvao, glupim i besmislenim sankcijama. 

“Svi žele da jedu, cijeli svijet. Koje sankcije? Činjenice da su oni pokušali da provedu blitzkrieg u vezi s našom ekonomijom – jasno je da to nije uspjelo. Kao što je Mark Twen rekao: Glasine o mojoj smrti su u potpunosti preuveličane. Isto važi i za blitzkrieg protiv Rusije”, rekao je Putin.

Opisujući sankcije kao mač s dvije oštrice, ruski predsjednik smatra da je Evropska unija izgubila politički suverenitet i da su evropski političari svojim potezima zadali ozbiljan udarac svojoj ekonomiji koji bi je mogao koštati više od 400 milijardi dolara godišnje. Inflacija u određenim dijelovima Unije je viša od 20 posto, tvrdi Putin.

“Svi slušamo o Putinovoj inflaciji na Zapadu. Svaki put kada to čujem, pitam se kome su namijenjene te besmislice? Ljudima koji ne znaju čitati i pisati. Ljudi koji barem znaju čitati razumiju šta se zaista dešava”

A desilo se da Putin, iako je govorio više od tri sata, što je bio njegov najduži javni nastup otkako je naredio invaziju na Ukrajinu, nije razjasnio svoje ratne ciljeve. U donekle napetoj atmosferi je ostavio otvorenim pitanje hoće li Donbas nastojati anektirati, dok je u opuštenom maniru govorio o mogućem članstvu Ukrajine u EU.

“Nemamo ništa protiv toga. Suverena odluka svake države je da se pridruži ekonomskim unijama, a odluka tih ekonomskih organizacija je da prihvati članice ili ne”, rekao je.

Putin je, ponovo pozivajući na presedan Kosova, čiju nezavisnost Moskva na priznaje, nastojao opravdati rusko priznanje dviju samoproglašenih republika na teritoriji Donbasa. Tokom panel-diskusije predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev usprotivio se priznanju tzv. Donjecke i Luganske Narodne Republike.

“Mi ne priznajemo Tajvan, Kosovo, Južnu Osetiju ili Abhaziju, a taj princip će se odnositi na kvazidržavne teritorije, što su, prema našem mišljenju, Lugansk i Donjeck. Eto, to je moj iskren odgovor na vaše iskreno pitanje”, poručio je Tokajev.

Zatečena ovakvim istupom kazahstanskog predsjednika, moderatorica, inače glavna urednica državne televizijske mreže Russia Today Margarita Simonjan mu je zahvalila na iskrenosti, dodajući da je malo ko u današnje vrijeme iskren u ovakvim prilikama. A ovakvih prilika je do sada bilo malo. Rijetko se neki Putinov saveznik ne pretjerano biranim riječima usprotivio stavovima ruskog predsjednika i to u javnosti. Kritičari Kremlja nisu propustili da kažu da je Putin dobio neočekivani javni šamar i da se nije osvrnuo na istup Tokajeva, jer nije imao šta dodati. Da Putin uvijek ima nešto dodati dokazao je ubrzo rekavši da je Sovjetski Savez, u čijem je sastavu bio i današnji Kazahstan, pokrivao identičan teritorij koji je pokrivala i istorijska Rusija. Hvalio je Kazahstan kao bratsku naciju prije nego što je, kako analitičari smatraju, dodao slabo prikrivenu prijetnju:

“Ista stvar se mogla dogoditi s Ukrajinom, apsolutno, ali oni nam nisu htjeli biti saveznici.

Rusija polaže nade u svoje političke saveznike i trgovinske partnere, prije svega Kinu, Indiju, zemlje Bliskog istoka i Afrike, odnosno one koje se nisu pridružile zapadnim sankcijama protiv Moskve. Među njima, u Sankt Peterburgu su bili i predstavnici Kube, Venecuele i Mijanmara, ali i talibana.”

“Uvozimo energiju vrijednu 100 miliona dolara, dok imamo potencijal da proizvodimo 1.000 megavolti energije. Nadam se da će ruski investitori pokazati interesovanje za ulaganja u Afganistanu. Spremni smo za zajednička ulaganja, a želimo i da nam Rusija pomogne u dobijanju ugovor koji su nam potrebni”, rekao je potpredsjednik trgovinske komore Afganistana Mohammad Younus Mohmand.

Ima li potrebe napomenuti da talibanski pokret u Rusiji i dalje važi za terorističku organizaciju. Iz Kremlja su požurili da objasne da prisustvo predstavnika talibana na forumu nije značilo da Rusija priznaje talibane kao legitimnu vladu Afganistana. Ipak, možda bi se tu mogao naći smisao rečenice ruskog predsjednika da u međunarodnoj politici ništa više neće biti isto. Ili što bi se reklo: sve je prolazno samo je interes vječan.

federalna.ba

Vladimir Putin Svijet
žrtve pandemija koronavirus Covid19 virus Svijet
0 08.08.2022 10:13
Recep Tayyip Erdoğan Vladimir Putin Turska Rusija plin rublje
0 06.08.2022 16:07
Tayyip Erdogan Erdogan Vladimir Putin sastanak
0 05.08.2022 15:30