Putin nakon Putina

Govoreći više od četiri sata na tradicionalnoj novogodišnjoj press konferenciji, ruski predsjednik Vladmir Putin je rekao da Rusija ide naprijed uprkos ekonomskim sankcijama, sukobu u Ukrajini i konfrontaciji sa Zapadom.

Za mir su potrebni denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine, poručio je Putin zaključivši da se njegovi ciljevi ne mijenjaju poslije gotovo dvije godine rata. Dodao je da će se o rješenju ili pregovarati ili će se dobiti silom, navodeći kako ruska vojska poboljšava pozicije na skoro cijeloj liniji fronta u Ukrajini.

Putin je izjavio da ruska vojska ima 617.000 vojnika raspoređenih u Ukrajini navodeći tako prvi put tačan broj ruskih snaga trenutno angažiranih u invaziji na Ukrajinu. Putin međutim nije govorio o gubicima koje SAD procjenjuju na oko 315.000 poginulih ili ranjenih ruskih vojnika.

„Biće mira kada mi ostvarimo svoje ciljeve. Hajde sada da se vratimo tim ciljevima – oni se ne mijenjaju. Da vas podsjetim o čemu smo razgovarali tada – o denacifikaciji Ukrajine, demilitarizaciji, o njenom neutralnom statusu“, kazao je Putin.

Putin je potvrdio da će se kandidirati za novi mandat na predsjedničkim izborima koji su zakazani za mart 2024. godine. Putin, kojem je Boris Jeljcin predao predsjedničku dužnost posljednjeg dana 1999. godine, već je predsjednik sa dužim stažom od bilo kojeg drugog vladara Rusije od Josifa Staljina, nadmašujući čak i 18-godišnji mandat Leonida Brežnjeva.

Vladimir Putin će tražiti peti predsjednički mandat u namjeri da produži svoju vladavinu Rusijom na tri decenije pa i više. I zvanično je objavio da će se kandidovati za izbore iduće godine, što se i očekivalo. Očekivalo se i da će potvrditi svoju kandidaturu na događaju koji nema veze sa vojnom ili ratnom tematikom jer Rusima je dosta rata, ali dogodilo se suprotno. Pažljivo je isplaniran trenutak i izrežirana atmosfera spontanosti, jer Kremlj ništa ne prepušta slučaju. Putin je navodno popustio brojnim nagovaranjima da se ponovo kandiduje i objavio svoju odluku tokom dodjele najvišeg odlikovanja Heroja Rusije - vojnicima, palim borcima i veteranima koji su se borili u, kako Moskva voli da kaže, specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini. Među njima je i pukovnik Artjom Žoga koji je sada predsjednik parlamenta samoproglašene Donjecke Narodne Republike.   

„U ime cijelog našeg naroda, cijelog Donbasa, naših ujedinjenih zemalja, želio bih vas zamoliti da se kandidujete na predstojećim izborima“, rekao je Žoga.

„Puno vam hvala. Neću kriti da sam u raznim vremenima imao svakakvih razmišljanja. U pravu ste, ovo je trenutak u kojem se odluka mora donijeti. Kandidovat ću se za dužnost predsjednika Ruske Federacije“, uzvratio je Putin.

Ambijent Putinove objave, u društvu odlikovanih vojnika i majki palih boraca, možda ukazuje na to kako on zamišlja svoju vladavinu,  vjeruju analitičari. Kažu da bi to moglo dati nagovještaj o budućnosti rata u Ukrajini.

 „Dio Putinove snage, ono na čemu će zasnivati kampanju, jeste to da će predstaviti uspješnim ono što naziva denacifikacijom, preuzimanje kontrole nad dijelovima Ukrajine“, smatra politički analitičar Nigel Gould-Davies .

Putinova nova predsjednička kandidatura na nagovor heroja Rusije, poruka je i Zapadu i Rusima. Bivši savjetnik Kremlja Sergej Markov kaže da Putin ide na izbore kao vojni lider zemlje u ratu.

Očekujem to odavno. U određenoj mjeri sam sumnjao, pomislio sam da bi možda mogao neko drugi biti kandidat, ali mi je veoma drago da će to biti Putin, kaže jedan od stanovnika Moskve.

To je ispravna, veoma dobra odluka, bilo mi je drago kada sam to vidjela. Mislim da bi svakako snažan čovjek trebao vladati Rusijom, poručila je stanovnica Sankt Petersburga.

Ipak bio je Putin oslabljen i uzdrman grčevitom borbom za premoć između ruske vojske i vagnerovaca i pobunom te plaćeničke grupe. Ponovo je osnažen nakon smrti njihovog osnivača Jevgenija Prigožina. Sada ističe da će njegovo vodstvo biti potrebno dok se Rusija suočava sa Zapadom u najvećem takvom sukobu od Kubanske raketne krize 1962. godine.

 „Većina Rusa koji su doskora bili prilično odani Putinu je razočarano, iz različitih razloga. Svi smatraju da su obećanja koja daje četvrtinu vijeka- uglavnom neispunjena“, naveo je politički savjetnik Abbas Gallyamov.

Mislim da se odigrao toliki broj događaja u proteklih nekoliko godina, da bi mnogi ljudi trebali razmisliti i odlučiti da li on treba ostati na poziciji predsjednika ili ne, priča stanovnik Moskve.

O tome će se odlučivati i u Rusiji kao i u četiri pripojene ukrajinske regije - Donjeck, Lugansk, Zaporižje i Herson iako Rusija ne kontrolira cijeli teritorij pomenutih regija. Predsjednički izbori će se prvi put održavati tri dana, i to od 15. do 17. marta. Posmatrači i protivnici ističu da su ruski izbori ionako obilježeni nepravilnostima, a produženje glasanja na više dana omogućava lakše manipulisanje glasačkim listićima.

 „Ova se procedura više ne bi trebala nazivati izborima, već izbornim ritualom. Ona je važan ritual za degradiranje društvenih struktura, koje se srozavaju na srednjovjekovne standarde – uloga rituala je veoma važna, i ritual se mora pravilno izvesti“, naveo je Dmitrij Oreškin, profesor na univerzitetu u Rigi.

 „U tom pogledu je za Kremlj veoma važno da izbjegne bilo kakve trzavice ili skandale koji bi mogli potaknuti sumnju na rezultate koji budu objavljeni“, tvrdi Nikolaj Petrov, politički analitičar.

A koji će, nema sumnje, biti u korist Putina. Iako su zapadne sankcije pokrenute zbog invazije na Ukrajinu u početku izazvale turbulencije u industriji, ruska ekonomija se pokazala otpornom, a Putinov domaći rejting je ostao visok. Neke ankete pokazuju da uživa podršku više od 80 posto birača.

To je očigledno. Mislim da nema nekoga ko bio spreman preuzeti poziciju predsjednika u ovim teškim vremenima, možda Navaljni, ali njegovu priču znate, smatra stanovnik Kijeva.

Aleksej Navaljni - najpoznatiji opozicini političar i kritičar ruskog predsjednika služi kaznu od 19 godina zatvora dok su brojni drugi u samonametnutom egzilu potražili sigurnost pa Putin zapravo i nema ozbiljnijeg izazivača u domovini.

 „99 posto predstavnika opozicije koji su se protivili Putinu sada su u zatvoru ili u inostranstvu“, naglasio je Ivan Ždanov, direktor Fondacije za borbu protiv korupcije.

Petrov dodaje da Putin po ko zna koji put izlazi na izbore.

„On i Kremlj mogu stvoriti druge učesnike na izborima kako žele, ali glavna prijetnja za Putina, i koja samo raste kako vrijeme odmiče, je sam Putin“, naveo je on.

Iako vjeruju da će Putin biti proglašen pobjednikom, bez obzira na to kako glasači budu glasali, ruski opozicionari se nadaju da će potkopati široku podršku javnosti koju on uživa i okrenuti je protiv rata u Ukrajini. Pokrenuli su kampanje u kojima pozivaju Ruse da izađu na izbore i glasaju za bilo koga,samo ne za Putina.

„U totalitarnoj zemlji možete uticati samo na percepciju, ne na rezultate, ali možete na posljedice. Ako zemlja, elite i svijet vide duge redove ljudi koji se očito ne slažu sa Putinovom politikom, to će biti dovoljno“, poručio je opozicioni političar Dmitrij Gudkov.

Protivkandidaturu na predstojećim izborima je istakla bivša novinarka, malo poznata advokatica i samohrana majka troje djece koja želi okončati borbe u Ukrajini i osloboditi političke zatvorenike.

 „Počevši od označavanja da sam strani agent, do zatvora, naravno da razmišljam o posljedicama koje me čekaju. Ali sam naravno više zabrinuta za svoje bližnje nego za sebe, i to je normalno“ rekla je Jekaterina Duncova.

Stanovnica Sankt Petersburga kaže: „Svi se boje našeg predsjednika. Nema druge osobe u Rusiji za koju bi mogli glasati i reći – da, to je naš budući predsjednik. Nažalost, nema nikoga, samo Putin“.

I ako je bilo nekih sumnji da će biti drugačije, raspršene su promjenom ustava 2020. kojom je uklonjena odredba da nijedna osoba ne može obavljati dužnost predsjednika više od dva mandata "uzastopno". Time je ruski predsjednik dobio pravo da se kandiduje na izborima 2024. godine i osigurano da će najmoćniji čovjek u Rusiji i nakon Putina ponovo biti Putin.

federalna.ba