Protesti zbog femicida i nasilja nad ženama – kaznite počinitelje, a ne žrtve

U nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini danas su održani protesti pod nazivom „Niti jedna više“, zbog femicida i nasilja nad ženama i djevojčicama. Tom prilikom pročitani su zahtjevi koji će u pisanoj formi biti upućeni nadležnim institucijama.

Protesti pod sloganom „Niti jedna više“ organizovani su u Mostaru, Bijeljini, Banjoj Luci, Sarajevu, Lukavcu i Zenici. Organizatori su zatražili bolju zaštitu žrtava porodičnog nasilja, unapređenje položaja oštećenih u krivičnom postupku, uvođenje zasebnog krivičnog djela kojim će se jasno definisati šta podrazumijeva krivično djelo ubistva žene samo zato što je žena da bi se u praksi izbjegao svaki pokušaj relativiziranja femicida. Jadranka Miličević, Fondacija CURE:

„Dajte da se usvoji na Federalnom nivou ta inicijativa koja je već napisana, a koja se odnosi na izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Molim vas, poruka je Niti jedna više, ali molim vas, primjenjujte vi koji se nalazite na mjestima gdje se donose odluke, postojeće, ali maksimalne kazne da budu opomena za sljedeće neke osobe koje i pomisle da bi takvo nasilje izvršili.“

Ajna Jusić, jedna od organizatorica i aktivistkinja za ženska prava.

„Nažalost, zadnja dešavanja su nas podsjetila da je femicid institucionalno i sistemski podržan. Pa tako možemo naglasiti da se zahtjevi odnose na zaštitu žrtve. Naglašavamo da je jako bitno imati hitno postupanje, moramo imati disciplinsku odgovornost i da se pokreću disciplinski postupci protiv policajaca zbog propusta u pružanju zaštite ženama i djevojčicama koje su žrtve rodno zasnovanog nasilja. Što se tiče sudova i tužilaštava, tražimo unapređenje položaja oštećenih i strože kazne za počinioce.“

Ono što karakteriše većinu slučajeva nasilja jeste strah žrtava kada prijave nasilje da ih sistem neće zaštiti na odgovarajući način. Pored ovoga zabrinjavaju i male kazne u slučajevima femicida, kao i izbjegavanje pritvora nasilnika, kaže jedna od organizatorica protesta Amela Bašić Tomić iz Fondacije udružene žene:

„Određivanje pritvora za počinioca nasilja ima pozitivan efekat na doživljaj sigurnosti i osjećaj da ih je sistem zaštitio kod žrtava nasilja. Dakle, da to postupanje bude u adekvatnom vremenskom periodu od momenta prijavljivanja nasilja. Jer sad od momenta prijave nasilja pa do prvog ročišta prođu dvije godine. Zamislite žrtvu nasilja koja se odluči da prijavi nasilje, da ona treba dvije godine da čeka da dođe na red na sud da govori o problemu koji je prijavila.“ 

Uslovne kazne su najveći problem u slučajevima nasilja u porodici, kaže Almedin Kadić, brat ubijene Alme Kadić, dugogodišnje žrtve nasilja. I upravo te uslovne presude su njegovu sestru odvele u smrt.

„Ovdje su bile dvije presude. Obje presude su bile uslovne, dakle, uslov na uslov. U dva mjeseca je dobio dva uslova. Šta znači uslov? Reći ću vam primjer. Prema mojoj sestri bila je izrečena mjera zabrane prilaska, na metar.“

Problem je i veliki broj olakšavajućih okolnosti koje se uzimaju u obzir prema nasilniku, kaže Jadranka Miličević iz Fondacije CURE.

„To mu je prvi prekršaj, uzoran je građanin, poznat je. A niko neće da pogleda realnost. On je počinitelj i on je počinio nasilje.“

Bitno je naglasiti da Bosna i Hercegovina nema pouzdanu evidenciju ubijenih žena u posljednjih deset godina, od 2013. i potpisivanja Istanbulske konvencije. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, u Bosni i Hercegovini tokom 2021. i 2022. godine ubijeno je 19 žena. Najvećem broju ubistava prethodilo je dugotrajno nasilje koje nije bilo prijavljeno ili je bilo prijavljeno, ali je izostala adekvatna reakcija institucija. Također, u većini slučajeva počinilac je bio bivši bračni, vanbračni ili emotivni partner.