Protesti protiv penzione reforme u Francuskoj ušli u jedanaesti dan
Francuski demonstranti započeli su u četvrtak još jedan dan protesta i štrajkova kako bi osudili penzionu reformu predsjednika Emmanuela Macrona, nakon što su najnoviji razgovori između vlade i sindikata završili u ćorsokaku.
Bilo je nagovještaja da protestni pokret koji je trajao dva i po mjeseca počinje da gubi na zamahu, a sindikati se nadaju masovnom odzivu jedanaestog dana radničke akcije od januara.
Sve strane u sporu čekaju presudu francuskog Ustavnog vijeća od 14. aprila o valjanosti reforme, koje ima ovlaštenje da izbriše neke ili čak sve zakone.
Macron, koji je trenutno u posjeti Kini, suočava se s najvećim izazovom svog drugog mandata zbog reforme penzionog sistema koja uključuje povećanje minimalne starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.
- Još uvijek tražimo da se reforma opozove - izjavio je Laurent Berger, čelnik centrističkog sindikata CFDT, za radio RTL u četvrtak ujutro.
- Pratimo demokratski proces, a to je protest protiv ovog zakona o penzijama - dodao je.
Protesti su prerasli u nasilne nemire nakon što se premijerka Elisabeth Borne 16. marta pozvala izvršnu vlast da progura kontroverzni zakon kroz parlament bez glasanja.
Policija očekuje od 600.000 do 800.000 ljudi na protestima širom zemlje u četvrtak.
Sindikati su saopćili da u sastanku s Borne u srijedu nije ostvaren napredak nakon što je ona odbila razgovarati o vraćanju na minimalnu starosnu dob za penzionisanje od 62 godine.
- Očigledno je neuspjeh kada premijerka ne dozvoljava ni ulazak u tu raspravu - rekao je Cyril Chabanier, govoreći u ime osam vodećih sindikata u zemlji koji su izašli nakon jedva sat vremena nakon pregovora.
Bio je to prvi takav skup između dvije strane otkako je vlada u januaru predstavila sporni nacrt zakona o penzijama.
Uprkos tome što je odbila da se povuče po tom pitanju, Borne je izjavila da se neće dotaći nijedne druge teme iz domena rada "bez socijalnih partnera".
Berger je u srijedu kazao da Francuska doživljava "ozbiljnu demokratsku krizu".
Macron će ostati do kraja sedmice u Kini, gdje je jedan savjetnik demantovao te navode s obzirom da je promjena penzije bila u predsjednikovom manifestu tokom njegove kampanje za reizbor prošle godine.
- Ne možete govoriti o demokratskoj krizi kada je zakon donesen, obrazložen javnosti i vlada preuzima odgovornost za to - rekao je savjetnik, zamolivši da ne bude imenovan.
Čelnici sindikata pozvali su na rekordni odziv na protestima u četvrtak.
Brojke demostranata u ranijoj rundi štrajkova i protesta prošlog utorka bile su, međutim, manje u odnosu na sedmicu ranije.
Rekordan broj ljudi, više od 1,2 miliona, marširao je 7. marta protiv reformi širom zemlje.
Prema operateru RATP, sistem metroa u Parizu prvi put će na dan štrajka raditi uz minimalne smetnje.
Širom zemlje će saobraćati tri od četiri brza voza, saopćio je željeznički operater SNCF.
Očekuje se da će samo 20 posto školskih nastavnika štrajkati u četvrtak, saopćio je sindikat Snuipp-FSU.
Vlada tvrdi da su promjene neophodne kako bi se spriječilo da penzioni sistem padne u deficit.
U ostatku Evrope, ljudi uglavnom odlaze u penziju u kasnim šezdesetim godinama jer se životni vijek produžio.
Kritičari tvrde da je penziona reforma nepravedna za ljude na teškim poslovima koji rano počnu da rade, kao i za žene koje prekidaju karijeru radi podizanja djece.
Ukoliko Ustavno vijeće da zeleno svjetlo 14. aprila, Macron će moći da potpiše izmjene zakona.
Zastoj je, međutim, nagrizao njegovu popularnost, a anketa je u srijedu pokazala da bi ga čelnica krajnje desnice Marine Le Pen pobijedila ako se prošlogodišnji predsjednički izbori ponove sada.
Istraživanje grupe Elabe za televiziju BFM pokazalo je da bi Le Pen dobila 55 posto, a Macron 45 posto ako bi se suprotstavili u drugom krugu glasanja.
federalna.ba/Fena