Produženje mandata EUFOR-a u sjeni nakon govora Svena Alkalaja

Iako je na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda jednoglasno produžen mandat EUFOR-a na godinu dana, ta odluka se našla u sjeni nakon govora bh. ambasadora pri UN-u Svena Alkalaja. Oštre kritike upućene na adresu visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta naišle su na negativne, ali i pozitivne reakcije. Neki od predstavnika su pružili podršku Alkalaju, dok su drugi uputili osude.

Žestoke kritike ambasadora BiH pri UN-u Svena Alkalaja na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta obilježile su sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a. U nizu optužbi naveo je da Schmidt poduzima radnje suprotne Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu. Međutim, nisu to bile jedine stvari koje su zasmetale Alkalaju. Posebno su mu sporne posljednje izmjene Izbornog zakona.

Nakon Alkalajevih kritika, uslijedile su brojne rekacije na njegov govor. Iako je od nekih predstavnika dobio podršku, drugi su ga za teške riječi, ipak, osudili. No, u diskusiji o Schmidtovom Izvještaju većina predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a podržala je njegov rad i odluke. Predstavnik SAD-a nije krio da cijeni Schmidta i njegov poteze, ali je stabilnost BiH postavio na prvo mjestu na listi prioriteta: “SAD su posvećene mirnoj i prosperitetnoj BiH. Potpuno podržavamo njeno pristupanje Evropskoj uniji. Nametanje 2. oktobra bilo je neophodno da bi bio spriječen kolaps Federacije”.

Niz pohvala nastavila je i predstavnica Velike Britanije: “Razumijemo da neke dijelove te odluke smatraju kontroverznim, ali to su bile teške odluke i nije ih lako donijeti. Jasno je da su donesene kako bi bio riješen status kvo u BiH”.

Pravdanje Schmidtovog posljednjeg postupka mogli smo čuti i od hrvatskog predstavnika. Uputio je brojne hvalospjeve na rad Schmidta, te naglasio da Alkalaj nije iznio teške optužbe samo na Schmidtov račun, već i na račun Hrvatske: “On zaslužuje podršku Hrvatske, a ne kritike i optužbe. Hrvati u Bosni i Hercegovini su četvrti put uskraćeni za svoga legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH što se time krši Dejtonski sporazum. Hrvati u BiH nisu glasali za Željka Komšića”.

A Dejtonski sporazum bio je u fokusu govora i predstavnika Srbije. Prioritet je, ističe, jačanje odnosa sa Republikom Srpskom: “Posvećeni smo očuvanju suvereniteta i integriteta susjedne države u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma i podržavamo BiH kao jedinstvenu državu sa dva entiteta. Želimo jačati dijalog sa institucijama u Sarajevu i posvećeni smo razvoju odnosa sa RS u skladu s Dejtonskom mirovnim sprozumom”.

Međutim, nije bio jedini predstavnik kojem je Republika Srpska u žarištu sfere interesovanja. Za predstavnicu Rusije relevantan je izvještaj RS-a, a ne Schmidtov: “Povećane aktivnosti visokog predstavnika ne samo da su odvojene od realnosti, nego su prijetnja za mir i stabilnost u BiH. To je suprotno njegovim zadacima. Nije RS izvor poteškoća, na čemu se insistira i kako to Zapad predstavlja. OHR je kolonijalno tijelo koje treba zatvoriti”.

A oni koji zahtijevaju da se vrata OHR zatvore, samo produžavaju život ove institucije u BiH. Za zatvaranje Ureda visokog predstavnika uslov je pozitivna procjena situacije u BiH koja se zasniva na potpunom ispunjavanju Dejtona. A naša zemlja od tog scenarija, zahvaljući nemaru bh. političara, za sada je, čini se, daleko.

federalna.ba