Problemi BiH rješavaju se u susjedstvu

Dok Bosnu i Hercegovinu posjećuju strane diplomate sa ciljem rješavanja političke krize, domaći političari idu u susjedstvo po mišljenje. Politička kriza je na vrhuncu, čekaju se sankcije za glavne krivce. Međutim, takve odluke je međunarodnoj zajednici očito teško donijeti, a bh. političarima je najteže vratiti se u institucije svoje države i raditi posao za koji su dobro plaćeni.

U istom danu je Milorad Dodik otišao u Zagreb, a Dragan Čović u Beograd. I visoki predstavnik Kristijan Šmit, prije sutrašnjeg obraćanja zastupnicima BiH, također je svratio u Zagreb. Uprkos protivljenjima mnogih, Bakir Izetbegović je također najavio odlazak u Beograd. Tako su razgovori o budućnosti države i građana izmješteni iz institucija Bosne i Hercegovine u susjedne nimalo prijateljske zemlje. Uvreda je to za bh. građane, a gore od toga je i teška ekonomska situacija u koju su nas dovele političke krize, blokade i ignoriranje zvaničnih institucija. To će se promijeniti jedino u situaciji kada izabrani zvaničnici preuzmu odgovornost za odluke koje donose, a prestanu biti stranački poslušnici, kaže za Radio Federacije novinar Ranko Mavrak: 

„Jasno je da Bosna i Hercegovina već tri desetljeća ne funkcionira kao uređena država i da tijela vlasti nisu mjesto gdje se donose odluke ključne za budućnost države. Te odluke se donose u stranačkim središnjicama, odnosno u glavama čelnika tih stranaka. Nažalost, to je realna situacija i slika Bosne i Hercegovine i zbog toga je žalosna činjenica da se o tome kako će BiH izgledati i funkcionirati pregovara sa stranačkim čelnicima.“ 

Ko je veći krivac - domaći političari ili međunarodna zajednica? Profesor Ustavnog prava Nurko Pobrić smatra da je glavni krivac za trenutnu krizu Milorad Dodik koji ima cilj osamostaliti Republiku Srpsku do otcjepljenja. Odgovornost međunarodne zajednice je u tome što nije u datim momentima učinila ono što je trebala nego uvijek reagira sa zakašnjenjem i saopćenjima:

„Na koncu i u međunarodnoj zajednici je došlo do razmimoilaženja. Na jednoj strani imamo SAD i Evropsku uniju, a s druge, Rusiju i Kinu. Što se tiče posjeta nekih političara Beogradu i Zagrebu, to je jedna pogrešna praksa, jer nas tretiraju kao plemensku državu, a predsjednike etničkih zajednica kao plemenske vođe i tako nas pozivaju i u Beograd i u Zagreb, odnosno predsjednici tih političkih stranaka pristaju na to. To je ponižavajuće za državu Bosnu i Herecegovinu i njen narod.“

Političar iz Republike Srpske Dragan Mektić kaže da smo došli u situaciju da se o našoj sudbini odlučuje na privatnim susretima političara, u njihovim kabinetima. To je, kaže Mektić, prva počela međunarodna zajednica:

„Naravno, kriva je međunarodna zajednica koja je prva stvorila problem, da se problemi rješavaju s liderima, a ne u institucijama, jer je kod nekih ključnih odluka prvo pozivala lidere na dogovor, a onda samo formalno to 'spuštali' u institucije.“ 

Javnost s nestrpljenjem očekuje sutrašnje obraćanje visokog predstavnika Kristijana Šmita u državnom parlamentu. Još od ranije su poznate njegove poruke kojima traži od bh. političara deblokadu institucija i izbornu reformu. Međutim, javnost očekuje mnogo više, a to su sankcije za one koji su nas doveli u najdublju politički krizu od Dejtona na ovamo.