Predsjednik libanskog parlamenta dbacio razgovore o ostavkama ministara iz Amala i Hezbollaha
Predsjednik libanskog parlamenta Nabih Berri u utorak je odbacio mogućnost da ministri iz njegovog Pokreta Amal i Hezbollaha napuste vladu zbog odluke da se naoružanim grupama oduzme oružje i stave pod državnu kontrolu.
Prošle sedmice, vlada je podržala mjere navedene u američkom prijedlogu, koje uključuju ograničavanje oružja za državu i raspoređivanje libanonske vojske na jugu zemlje.
Hezbollah je odbacio taj potez, a njegov parlamentarni blok je izdao oštro formulisanu izjavu u kojoj je stav vlade opisao kao "opasan puč".
U razgovoru za libanski dnevnik "Al-Joumhouria", Berri, koji također predvodi Pokret Amal, rekao je da ostavka četiri ministra iz dvije grupe "trenutno nije na stolu".
Naglasio je da Libanon prolazi kroz izuzetne okolnosti koje zahtijevaju od svih strana da djeluju s najvećim osjećajem odgovornosti i mudrosti, dodajući da sprečavanje da zemlja sklizne u sektaške sukobe ostaje glavni prioritet.
"Izraelski neprijatelj bi bio oduševljen kada bi vidio neslogu među Libancima", upozorio je Berri, pozivajući političke aktere da ublaže retoriku u skladu s ovim ciljem.
Američki izaslanik u Damasku Thomas Barrack posjetio je Libanon u julu i dobio odgovor od predsjednika Josepha Aouna koji podržava prijedlog Washingtona o oružju Hezbollaha i izraelskom povlačenju iz južnog Libana.
Libanonski premijer Nawaf Salam naredio je vojsci da pripremi mapu puta za implementaciju plana, dok je Aoun predstavio širi nacionalni prijedlog, uključujući izraelsko povlačenje, oslobađanje zatvorenika i potpunu državnu kontrolu nad oružjem.
Prekogranični rat između Izraela i Hezbolaha započeo je u oktobru 2023. godine i eskalirao je u rat velikih razmjera u septembru 2024. godine. Čak 4.000 ljudi, uključujući vođu Hezbolaha Hasana Nasrallaha, je ubijeno, a oko 17.000 drugih je ranjeno.
Prekid vatre postignut je u novembru, ali izraelske snage su provodile gotovo svakodnevne napade u južnom Libanu, tvrdeći da su ciljale aktivnosti Hezbolaha.
Prema primirju, Izrael se trebao u potpunosti povući iz južnog Libana do 26. januara, ali je rok produžen do 18. februara nakon što je Tel Aviv odbio da se povinuje. Izrael i dalje održava vojno prisustvo na pet graničnih ispostava.
federalna.ba/AA