Praćenje utroška javnih sredstava u 20 povratničkih općina

Provodeći projekat kojim prati proces utroška javnih sredstava za održivi povratak pronađene su i neregularnosti pri trošenju finansijskih sredstava, koja se realizuju u postupcima integracije i reintegracije povratnika i raseljenih osoba u BiH. O konkretniim primjerima Dženan Mašetić coordinator aktivnosti na terenu kaže:

Zbog toga smo do sada uspostavili komunikaciju i saradnju sa svim institucijama na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou kako bi dodatno utvrdili činjenično stanje na terenu. Na primjer, u Općini Rudo smo uočili problem da se nije izvršila elektrifikacija povratničkog naselja iako su obezbijeđena sredstava za tu namjenu, tako da su mještani još uvijek bez struje.

Mašetić kaže i da se kroz pomenuti projekat teži doprinijeti dosljednoj primjeni Aneksa 7, a to znači, kako je naveo i provođenje programa za rekonstrukciju, infrastrukturu, elektrifikaciju, zapošljavanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i obrazovanje. Povećanje odgovornosti procesa utroška javnih sredstava za održivi povratak u BiH počeo je u junu a trajat će do oktobra ove godine, kaže Amila Mujić asistentica na projektu 

- Unija ovim projektom želi pronaći način odnosno izgraditi određeni model kako bi se proces održivog povratka ubrzao. Smatramo da je to moguće transparentnom i namjenskom raspodjelom sredstava. U skladu s tim projektom je predviđeno praćenje utroška javnih sredstava u periodu od 2018. do 2021. godine kroz segmente infrastrukture, zapošljavanja i slično i u to u 20 općina širom BiH.

Medju 20 općina su Kakanj, Vareš, Travnik, Pale, Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Goražde, Prijedor i Foča – odnosno one u kojima je najviše izdvojeno javnih sredstava.