Potrebna je kontrola cijena električne energije

Još početkom novembra Elektroprivreda Bosne i Hercegovine je od Vlade Federacije zatražila ograničavanje cijene električne energije. Međutim, to nikada nije stavljeno na dnevni red. U međuvremenu su se desili protesti rudara sa kojima je dogovorena nova cijena uglja zbog koje će neminovno doći do rasta cijena za privredne subjekte. Ali niko nije očekivao da nova cijena bude 300 posto veća. Vlada Federacije, kako se saznaje, priprema dokument odnosno preporuku o ograničavanju cijena struje o kojoj bi se trebalo razgovarati na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici u četvrtak.

Elektroprivreda BiH početkom novembra je upoznala Vladu Federacije o tome da je početkom ove godine na mađarskoj berzi zabilježen trend rasta cijene električne energije. Upozorili su također Vladu da bi u skladu s tim prosječno povećanje cijena za privredne subjekte za 2022. godinu iznosilo preko 100 posto. Zatražili su i donošenje odluke o privremenim mjerama neposredne kontrole cijena električne energije za narednu godinu. Međutim, do danas ni Vlada niti resorno Ministarstvo nisu reagirali, a Elektroprivreda je već svojim kupcima ponudila snabdijevanje strujom po 300 posto skupljoj cijeni. Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca Federacije kaže da Vlada mora preuzeti ulogu regulatora u ovoj oblasti:

„Ono što je danas na stolu o čemu Vlada razmišlja je da se ograniči povećanje cijena energije. Mi tražimo da to bude maksimalno 20 posto, Vlada je blizu toga, oni razmišljaju o 25-30 posto. U četvrtak je posljednja sjednica Vlade u ovoj godini i krajnji rok da se ta odluka donese.“

Elektroeneregetski sistem Bosne i Herecgovine je tako koncipiran da imamo dovoljno električne energije u proizvodnoj snazi za potrebe Bosne i Hercegovine te da imamo određene količine za prodaju na slobodnom tržištu. Nažalost, zbog loše pripreme u nekim rudnicima, dočekana je zima s praznim depoima, s nespremnošću termoelektrana da proizvode energiju koju imaju u svojoj snazi. Elektroprivreda se našla u situaciji da nema dovoljne količine energije za potrebe kupaca.

Bivši direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić kaže da, uzimajući u obzir sve okolnosti i dogovoreno povećanje cijene uglja, poskupljenje struje ne bi trebalo biti veće od 20 posto:

„Ukoliko će i doći do povećanja cijene električne energije, to ne bi smjelo preći iznos od 20 posto. Imamo komentare koji kažu da je električna energija tržišna roba. Ja bih to shvatio da je Elektroprivreda BiH sto posto prodata i da je u privatnim rukama. S obzirom na to da je 90 posto u vlasništvu Vlade Federacije, smatram da postoji zakonski okvir da Vlada donese akte koji će zaštititi domaću industriju.“

Jerlagić upozorava i na posljedice gašenja termoelektrana u Evropskoj uniji. Većina termoelektrana u BiH će imati kraj životnog vijeka do 2030. godine:

„Ostat ćemo bez 1.700 megavata instalisane snage u termo kapacitetima u narednih deset godina i to će zaista biti izazov kako napraviti rješenje za to gašenje.“

Mirza Kušljugić, ekspert iz oblasti energetike, kaže da je dramatičan rast cijena električne energije zabilježen u 2021. na berzama u Evropskoj uniji.

„Trenutno je zbog energetske krize u Evropi i zbog nedostatka energije u regionu, cijena astronomski velika. Na današnji dan  veća je deset puta nego što je bila prije dvije godine. Moja je procjena da bi u idućoj godini, nakon stabilizacije, cijena mogla da bude oko 80 eura, što svakako nije povećanje od 150 do 200%.“