Potpredsjednica Tajvana poziva EU na zajednički odgovor prema Kini

Potpredsjednica Tajvana, Bi-Khim Hsiao, u retkom obraćanju grupi međunarodnih zakonodavaca u Briselu, pozvala je EU da ojača sigurnosne i trgovinske veze sa samoupravnim ostrvom i podrži njegovu demokratiju suočenu s rastućim prijetnjama Kine, izvještava AP, prenosi The Guardian.

„Mir u Tajvanskom moreuzu ključan je za globalnu stabilnost i ekonomsku kontinuitet, a međunarodna osuda bilo kakvih jednostranih promjena statusa quo silom ne može se dovoljno naglasiti“, rekla je Hsiao zakonodavcima okupljenim na konferenciji fokusiranoj na Kinu u zgradi Evropskog parlamenta.

Iako se Hsiao formalno nije obraćala cijelom parlamentu EU – jer Evropska unija nema formalne diplomatske veze s Tajvanom – njena posjeta izazvala je negodovanje Kine.

„U eri obilježenoj rastućom fragmentacijom, nestabilnošću i porastom autoritarizma, ovaj skup potvrđuje nešto ključno – da demokratije, čak i kada su udaljene, nisu same“, dodala je, uz ovacije u manjoj dvorani parlamenta.

Zajedničke demokratske vrijednosti i bliske trgovinske veze

Hsiao je pozvala zakonodavce iz zemalja poput Njemačke i Španije na veću saradnju u vezi pouzdanih lanaca snabdijevanja i tehnologije vještačke inteligencije s Tajvanom, ostrvom uz istočnu obalu Kine koje Peking tvrdi da je dio njegove teritorije i da mora doći pod njegovu vlast.

Članice EU, poput većine zemalja svijeta uključujući SAD, nemaju formalne diplomatske veze s Tajvanom i slijede politiku „jedne Kine“. Ipak, EU i Tajvan dijele zajedničke demokratske vrijednosti i bliske trgovinske veze, a blok se protivi bilo kakvoj upotrebi vojne sile Kine za rješavanje spora s Tajvanom. Hsiao je također povukla paralele između cyber-napada i presijecanja podmorskih internet kablova Tajvana od strane Kine, i hibridnih napada kojima su evropske države izložene od invazije Rusije na Ukrajinu.

„Evropa je branila slobodu pod vatrom, a Tajvan je gradio demokratiju pod pritiskom“, rekla je.

Naglasila je da bi kineske smetnje u globalnim lancima snabdijevanja – djelimično aludirajući na smanjenje izvoza rijetkih metala u EU ranije ove godine – trebale podstaći Brisel da s Tajvanom izgradi „pouzdan tehnološki ekosistem zasnovan na povjerenju, transparentnosti i demokratskim vrijednostima“, poput onog koji već imaju za prodaju poluprovodnika.

Kineska misija u Evropi u subotu je kritizirala Evropski parlament zbog omogućavanja Hsiao i drugim istaknutim „figura za nezavisnost Tajvana“ da obavljaju „separatističke aktivnosti“ u zgradi uprkos kineskom protivljenju, ističući da su uputili protest evropskoj strani.

Kina rutinski tvrdi da je nezavisnost Tajvana „slijepa ulica“, smatrajući ostrvo svojim teritorijem koji se po potrebi mora anektirati silom te redovno izvodi vojne demonstracije u okolnim vodama i zračnom prostoru.

Posjeta i govor su održani u tajnosti 

U oktobru je predsjednik Tajvana, Lai Ching-te, obećao ubrzati izgradnju sistema zračne odbrane „T-dome“ i povećati odbrambena izdvajanja do 5% BDP-a Tajvana do 2030. godine.

Posjeta Hsiao bila je dio konferencije koju je organizovao Međupartijski savez za Kinu, globalna grupa stotina zakonodavaca koji žele ojačati koordinaciju u politici prema Kini i lobirati za jedinstvenu međunarodnu akciju u ključnim pitanjima vezanim za Kinu.

Oko 50 zakonodavaca iz dvadesetak zemalja prisustvovalo je događaju u Briselu u petak. Posjeta i govor su održani u tajnosti zbog sigurnosnih razloga, nakon izvještaja da su kineski agenti planirali napad na Hsiao tokom njene posjete Češkoj u martu 2024. kada je bila potpredsjednica-elekt. Češki zvaničnici kasnije su potvrdili da su kineski agenti pratili Hsiao i planirali je fizički zastrašiti.

Ben Bland, direktor programa za Aziju i Pacifik u londonskom think-tanku Chatham House, napisao je prošlog mjeseca da, uprkos nedostatku formalnih diplomatskih veza, EU i Tajvan mogu mnogo više učiniti da prodube odnose za obostranu korist suočeni s pogoršanjem rivalstva SAD-Kina. Svaki sukob oko Tajvana mogao bi imati daleko razorniji uticaj na Evropu nego invazija Rusije na Ukrajinu, s obzirom na vodeću ulogu Tajvana u lancima snabdijevanja poluprovodnika i elektronike.

„Evropske zemlje ne mogu spriječiti Peking da dodatno pritisne Tajvan“, napisao je Bland. „Ali mogu pomoći u očuvanju i čak povećanju globalnih veza Tajvana i dijeliti lekcije o tome kako ostati otporan.“

Kina i Tajvan su se podijelili tokom građanskog rata koji je doveo Komunističku partiju na vlast u Kini 1949. godine. Porazene snage Nacionalističke partije zadržale su Tajvan i tamo uspostavile vlastitu vladu.

federalna.ba