Ponovno mirno ujedinjenje Kine i Tajvana - plan Pekinga za ovu godinu

U Pekingu se održava 14. Nacionalni narodni kongres kojem prisustvuju predsjednik Kine i generalni sekretar Komunističke partije Xi Jinpingi skoro tri hiljade delegata. Postavljen je skroman cilj ekonomskog rasta od oko pet posto na godišnjem nivou, ali i blago povećanje izdvajanja za vojsku. U ovogodišnjim planovima Pekinga - ponovno mirno ujedinjenje Kine i Tajvana.

U Pekingu Nacionalni narodni kongres Kine na kojem učestvuje gotovo tri hiljade delegata. Na prvi pogled na najvažnijem skupi u Kini, sve isto kao i svake godine. Međutim, ono što izaziva svjetsku pažnju jeste skroman cilj ekonomskog rasta Kine od oko samo pet posto, niže od prošlogodišnjeg cilja od oko 5,5 posto.

"Trenutno pred nama je mnogo poteškoća i izazova. Nesigurnosti u vanjskoj okolini su u porastu. Globalna inflacija i dalje je visoka, osnovu za stabilan domaći rast i dalje treba učvrstiti, a nedovoljna potražnja je i dalje izražen problem", kazao je premijer Kine Li Keqiang.

Kina očekuje manjak državnog budžeta od tri posto bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja povećanje deficita u drugoj najvećoj privredi svijeta u odnosu na prošlogodišnjih 2,8 posto. To je jedan od najslabijih rezultata u posljednjim desetljećima, a na smanjenje su uticale mjere uvedenih zbog covida-19, kriza u sekteru nekretnina, gušenja privatnog poduzetništva, ali i smanjene potražnje za kineskim izvozom.

"Ekonomija je zadržala stabilnost u prevazilaženju poteškoća, a glavni razvojni zadaci godine su u suštini završeni u složenom okruženju sa mnogim izazovima. Kineska ekonomija je pokazala snažnu izdržljivost", naglašava Keqiang.

"Ekonomija se nije oporavila na status od prije pandemije, što znači da se i dalje suočava sa mnogim poteškoćama. Zbog uticaja pandemije, mnoga mala preduzeća, posebno ona koja se oslanjaju na oflajn poslovanje teško su pogođena, a oporavak nije tako lagan kao što se očekivalo", navodi ekonomski analitičar Zhu Zhenxin.

Infrastrukturnim projektima za koje je izdvojeno 550 milijardi dolara kineski zvaničnici žele podstaći ekonomski rast. Cilj je i otvaranje oko 12 miliona radnih mjesta u urbanim sredinama, što je povećanje u odnosu na prošlogodišnji cilj od 11 miliona. Ekonomski ciljevi, smatraju analitičari nisu pretjerano ambiciozni.

"Rekao bih da je cilj umjeren i mudar. Izgleda da postoji snažan povratak u ekonomiji kako na potrošačkoj, tako i na proizvodnoj strani. To obećava dobru godinu za Kinu, te zato rast od 5 posto djeluje kao relativno lak za dostići", smatra Bert Hofman, direktor Istočko-azijskog Instituta.

"Hajde da krenemo sa izazovima. Definitivno ih ima mnogo. Geopolitika, to je jedan najveći izazov. Takođe, globalna ekonomija usporava. Globalna recesija je neizbježna, pitanje je samo koliko obimna, koliko duboka i koliko duga će biti. Vidimo negativan rast broja stanovnika u Kini, trend stanovništva koje stari. To će uticati i na dostupnost radne snage. Dakle, mnogo je izazova sa kojim se treba nositi", kazao je Yvonne Zhou, upravni direktor Boston Consulting Group.

Kineski ekonomski rast slabi od sredine 2021., što je imalo posljedice za cijeli svijet. Radna snaga se smanjuje već čitavu deceniju što ograničava planove za povećanje bogatstva Kine i njenog globalnog uticaja.

"Sa efikasnom provedbom mjera za stabilizaciju ekonomskog rasta, zapošljavanja i cijena, vidjeli smo da preduzeća i druge firme vraćaju rast, stvaraju veću potražnju za zapošljavanjem i više radnih mjesta. Ove godine cilj je kreirati oko 12 miliona urbanih radnih mjesta, milion više nego prošle godine. To odražava našu pouzdanost i odlučnosti da stabiliziramo zaposlenost", navodi Li Chunlin, zamjenik direktora Nacionalne komisije za razvoj i reforme.

Istovremeno, izaslanici su, kao i uvijek, poslušno prihvatili i plan povećanja izdataka za oružane snage u iznosu za 7,2 posto zbog, kako kažu iz Pekinga, eskalirajućih prijetnji. Neznatno je to više u odnosu na prošlu godinu. Peking, kako je najavljeno, za odbranu namjerava potrošiti 225 milijardi dolara, a kao ni proteklih godina nisu iznesene pojedinosti, nego samo ukupan iznos i stopa povećanja. Vojni budžet Pekinga - oko 225 milijardi dolara – i dalje je manji od budžeta Sjedinjenih Država, koji je četiri puta veći.

"Trebali bi u potpunosti provesti razmišljanja predsjednika Xi Jinpinga o jačanju vojske i vojne strategije za novo doba. Naše oružane snage, fokusirane na obilježavanje stogodišnjice Narodne oslobodilačke vojske u 2027. godini morale bi se pripremati za vojne operacije i jačati borbenu spremnost", smatra kineski premijer.

Ovogodišnje povećanje potrošnje na vojsku signalizira prioritet koji je lider Xi Jinping pridao unapređenju odbrambenih snaga Kine, čak i dok slabljenje ekonomskog rasta povećava fiskalne pritiske.

"Budućnost Kine je usko povezana sa budućnošću svijeta. Modernizacije kineske vojske neće predstavljati prijetnju nijednoj zemlji, nego je umjesto toga pozitivna snaga za održavanje regionalne stabilnosti i svjetskog mira", ističe Wang Chao, glasnogovornik Nacionalnog narodnog kongresa.

Kina ima najveću vojsku na svijetu koja broji dva miliona i dvjesto hiljada pripadnika. Njen razvoj izaziva zabrinutost u regiji, ali i u Vašingtonu i njegovim saveznicima. Peking redovno tvrdi da za vojsku i odbranu izdvaja razmjerno nizak postotak bruto domaćeg proizvoda, te da kritičari Kinu žele proglasiti prijetnjom svjetskom miru.

"Kina ostaje posvećena putu ka mirnom razvoju, pridržava se nacionalne vojne politike koja je odbrambena po prirodi. U poređenju sa vojnim silama kao što su Sjedinjene Države, kineski udio vojne potrošnje u bruto domaćem proizvodu je relativno nizak. Kineska ograničena vojna potrošnja je izrazito u svrhu zaštite nacionalnog suvereniteta, sigurnost i razvojnih interesa", navodi Tan Kefei, glasnogovornik Ministarstva nacionalne odbrane.

Visoki američki zvaničnici nedavno su optužili Kinu da u narednim godinama želi napast Tajvan. I NATO od prošle godine azijskog giganta vidi kao izazov interesima zemalja Alijanse. Kina ističe da je njena vojska isključivo odbrambena, te naglašava da ima samo jednu vojnu bazu u inozemstvu, u Džibutiju, za razliku od nekoliko stotina baza američke vojske. Ni ovaj Nacionalni narodni kongres nije mogao proteći bez varnica. U svom posljednjem neouobičajeno kratkom premijerskom govoru od samo 53 minute, kineski premijer je rekao da Peking i dalje ustraje na načelu jedne Kine, prema kojem je Tajvan dio Kine.

"Trebali bismo provesti sveukupnu politiku naše Partije za novu eru u rješavanju pitanja Tajvana, pridržavajući se načela jedne Kine i konsenzusa iz 1992., poduzeti odlučne korake da se suprotstavimo nezavisnosti Tajvana, te promovirati ponovno ujedinjenje."

Peking, koji tvrdi da je Tajvan njegova teritorija, pojačao je vojnu aktivnost u blizini otoka tokom protekle tri godine, ragirajući na ono što naziva tajnim dogovorom Tajpeija i Vašingtona.

"Ako Sjedinjene Države zaista očekuju miran Tajvanski zaljev, trebali bi zaustaviti sputavanje Kine korištenjem pitanja Tajvana, vratiti se osnovnom načelu jedne Kine, poštovati svoja politička obećanja prema Kini i nedvosmisleno se protiviti i suzdržavati od nezavisnosti Tajvana", istakao je ministar vanjskih poslova kine Qin Gang.

Uslijedila je brza i oštra reakcija Tajvana. Kina bi, kažu, morala poštovati predanost tajvanskog naroda konceptu suverenosti, demokratije i slobode. Upozoravaju da kineska vojska traži izgovore za upad u područja blizu tajvanskog teritorijalnog zračnog i morskog prostora, te da bi Kina mogla upotrijebiti silu. U tom slučaju ćemo iskoristiti pravo na samoodbranu i protunapad, upozoravaju iz Tajpeija. Tajvanska vlada oštro se protivi kineskim pretenzijama i tvrdi da samo stanovnici tog otoka, njih oko 23 miliona, mogu odlučiti o svojoj budućnosti.

federalna.ba