Političke opstrukcije imenovanja sudija - dovedeno u pitanje funkcioniranje Ustavnog suda BiH?

Uporedo s popunom Ustavnog suda Federacije BiH, a u kontekstu aktuelne apelacije za ocjenu ustavnosti odluke visokog predstavnika o izmjenama Ustava Federacije i Izbornog zakona BiH, ponovo se u fokusu našla potreba hitne popune upražnjenih sudijskih pozicija u Ustavnom sudu BiH. Nakon što je jedan sudija penzionisan, a u narednom periodu očekuje se odlazak i drugog, ovaj sud tehnički neće biti u mogućnosti da odlučuje. Slijede li nove opstrukcije rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine? Odlaskom sudije Mate Tadića u penziju 15. avgusta ove godine, Ustavni sud BiH ostao je bez jednog sudije. Zasad još ima kvorum za rad, ali samo do 3. novembra, kada i sudija Miodrag Simović puni 70 godina. Iako se procedure za imenovanje novih sudija u normalnim okolnostima provode na vrijeme, u ovom slučaju na vidiku su opstrukcije. Naime, od devet sudija Ustavnog suda BiH, dva imenuje Narodna skupština RS, tri predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije s Predsjedništvom BiH, a četiri imenuje Predstavnički dom Federalnog parlamenta. Zamjena za Matu Tadića, koji je dužnost obavljao kao sudija iz Federacije u nadležnosti je Predstavničkog doma Parlamenta Federacije. Prema ocjeni člana Radne grupe za izbor sudija Ismeta Osmanovića, glavni krivac je predsjednik Parlamentarne komisije za izbor i imenovanja i Radne grupe Mladen Bošković:

Predstavnički dom imenuje, ali mora proći procedura javnog konkursa i utvrđivanje kandidata. Tu je stalo jer predsjednik Komisije nikad nije sazvao Komisiju da to uradi.

Bošković je o tome dao pisano obrazloženje:

Prijavilo se 15 kandidata. Sve prijave su bile blagovremene, s tim da je jedna bila nepotpuna. Budući da su potom uslijedili godišnji odmori i predizborna kampanja, Radna grupa nije bila u prilici zakazati termin za intervjue s 14 kandidata. Razlog je što svih pet članova Radne grupe moraju biti prisutni na sjednici, prethodno utvrditi pitanja, izvršiti ocjenjivanje i sačiniti rang-listu. Nakon okončanja procedure intervjua, Radna grupa u obavezi je proslijediti Komisiji za izbor i imenovanje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Još se ne zna hoće li i kada biti zakazana sjednica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, koji je i imenovao članove Radne grupe. Na raspisani konkurs prijavilo se 15 kandidata, ali tu je procedura stala. Da bi se proces otkočio, biće potrebna politička volja Boškovića i HDZ-a BiH. Situaciju će 3. novembra dodatno iskomplikovati odlazak u penziju sudije Miodraga Simovića iz Republike Srpske, upozorava poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Damir Arnaut:

"Mi sad imamo situaciju gdje sad fali jedan sudija, a već idućeg mjeseca Miodrag Simović puni 70 godina i možemo ostati bez drugog sudije Ustavnog suda BiH, domaćeg sudije, što znači da veliko vijeće Suda koje donosi nekih 90 posto odluka tog suda neće funkcionisati nakon tog datuma."

Konkurs za izbor sudije iz RS-a raspisan je još u aprilu, a zatvoren početkom juna. Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine okončala je svoj posao, a po konkursnim pravilima prihvaćene su kandidature Ognjena Tadića, Milana Blagojevića, Radomira Lukića, Ljubomira Kuravice, Drage Ševe, Ljubomira Ožegovića, Tihe Džakića i Dijane Savić - Božović. Na rednu je Skupština, koja treba da se odluči za jednog kandidata, ali na tome se stalo i čeka se uspostava novog saziva Skupštine. Zamjenik predsjednika Komisije Davor Šešić:

Komisija za izbor i imenovanje je provela konkurs, obavila intervju s kandidatima i sada ostaje da vidimo da li će ovaj saziv Narodne skupštine završiti posao, ili će novi saziv Narodne skupštine da prihvati taj konkurs, to bodovanje i da imenuju sudiju Ustavnog suda BiH iz Republike Srpske.

Narodna skupština RS-a nema obavezu da prihvati konkurs i prijedloge prethodnog saziva, pa je moguće da će kompletna procedura biti provođena od početka, što znači da bi Ustavni sud mogao biti paralizovan najmanje pola godine. Opstrukcije u Federaciji i u Republici Srpskoj veoma su izvjesne, s obzirom na apelaciju člana Predsjedništva BiH Željka Komšića u vezi s odlukom visokog predstavnika o izmjenama Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH, kao i na apelacije koje su najavili SDA i SDP.