Politička kriza u BiH se produbljuje. Dodik najavljuje entitetski VSTV, Izetbegović traži jače međunarodno vojno prisustvo

Protekla sedmica obilovala je diplomatskim aktivnostima u Bosni i Hercegovini, od posjete specijalnog izaslanika britanskog premijera za Zapadni Balkan Stjuarta Piča do visokog američkog dužnosnika Pola Aherna. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova također snažno se zauzelo za sankcije rušiteljima poretka u Bosni i Hercegovini, posebno lideru SNSD-a Miloradu Dodiku:

Vratićemo to u ustavne okvire, mi ćemo djelovati, naravno. Prijetnje dolaze meni lično o nekim vrstama sankcija. Mislim da nisu razumne i da ono što možemo da čujemo od njemačke politike, apsolutno je nešto što nema nikakve veze sa realnošću. Ali naprosto, oni mogu da rade šta god hoće, a mi ćemo ići svojim putem.

Lider SDA Bakir Izetbegović pozvao je NATO i EUFOR da u skladu sa njihovim mandatom pojačaju prisustvo u Bosni i Hercegovini, a posebno u Brčko Distriktu. Također, pozvao je na veći angažman Tužilaštva BiH zbog procesa koje je otvorila Narodna skupšina RS-a usvajanjem zaključaka na posebnoj sjednici.

Čuli ste da smo zadužili funkcionere SDA, koji su po ustavu ovlašteni za pokretanje postupaka da krenu sa pokretanjem postupaka za zaustavljanje ovoga što se pokušava uraditi u Narodnoj skupštini RS-a. Pozivamo i NATO, EUFOR – Alteu da u skladu sa svojim mandatima pojačaju prisustvo u Bosni i Hercegovini, a posebno u osjetljivom području Brčko distrikta.

Reagovala je predsjednica Republike Srpske i Dodikova najbliža saradnica Željka Cvijanović:

Gospodin Bakir Izetbegović već mnogo godina provodi jednu agendu, koja isključuje potpuno bilo kakav dijalog  u okviru Bosne i Hercegovine. On ima jednu invazivnu politiku koju ja smatram lično najpogubnijom, ne samo za BiH već mislim da je u okviru cijele naše regije on jedan ozbiljan remetilački faktor i naravno da se služi svim i svačim da plasira različite teze. Oni su ti koji su izvikali na sva zvona, da bi privukli međunarodnu pažnju, kako ovdje postoji problem koji bi mogao da nas uvede u neki sukob, a ja vas pitam to čime, ko bi, kako i ratovao u ovoj državi. Dakle, nemoguća misija. Dakle, nastoji da privuče međunarodnu pažnju, nastoji da digne galamu zato što je nesposoban, nekapacitiran i neopredijeljen da razgovara sa bilo kim u okviru BiH.

U međuvremenu, Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu protiv više osoba zbog osnovane sumnje da su počinili napad na ustavni poredak. Poziv na saslušanje dobili su i predsjednici političkih stranaka zastupljenih u Narodnoj skupštini RS-a - u svojstvu svjedoka, a među njima i predsjednik DNS-a Nenad Nešić:

Ne vidim kako se desio napad na ustavni poredak i mogu da kažem da ću se odazvati pozivu Tužilaštva i da ću u 13 časova u utorak biti u Tužilaštvu BiH, gdje ću dati izjavu. Nakon toga ću obavijestiti javnost o toku samog saslušavanja.

Međutim, politička kriza nije uzrokovana samo nastojanjima entiteta Republika Srpska da vrati nadležnosti prenesene na državni nivo. Veliki spor i dalje traje u Federaciji BiH u vezi sa hrvatskim pitanjem. Uprkos činjenici da je Evropska unija napustila koncept konstitutivnosti i pozvala pregovarače da ispoštuju presude Evropskog suda za ljudska prava, Hrvatska ne odustaje. Savjetnik hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Mate Granić:

Hrvatska želi da se dijalogom riješi problem. Hrvatska želi ono što je dogovoreno u Dejtonu, da dođe do dogovora oko Izbornog zakona, a to znači da je minimum da se osiguraju da sva tri konstitutivna naroda imaju jednaku zaštitu vitalnog interesa i Hrvatska jednako tako želi primarno da u tome sudjeluju sva tri konstitutivna naroda.