Plutajući otpad na Drini - začarani krug trovanja

Još se ne nazire rješenje za višedecenijski problem gomilanja otpada u blizini višegradske Hidroelektrane. Svoj put do Višegrada otpad pronalazi plutajući rijekom Lim iz Srbije, te Drinom iz Crne Gore i obližnjih bh. gradova. Stoga, ovo nije samo problem lokalne zajednice, već tri države, koji je davno trebao biti alarm za konkretne aktivnosti radi pronalaska rješenja.

Problem plutajućeg otpada prisutan je već 30 godina, odnosno od samog početka rada HE Višegrad. Smeće svakodnevno iz Drine čiste uposlenici Hidroelektrane, ali su razmjere ove ekološke katastrofe mnogo veće u odnosu na njihove kapacitete.

„Najviše je drva, plastike ima najmanje, ona je na površini, bude leševa životinja itd.“

Rukovodilac Službe kvaliteta i zaštite životne sredine u Hidroelektrani na Drini Višegrad Darko Frganja navodi da svake godine iz Drine izvuku oko 6.000 do 8.000 metara kubnih smeća. Čišćenje se organizira na dnevnom nivou kada raspolažu sa multifunkcionalnim vozilom za te potrebe:

„Na godišnjem nivou, okvirno, od 50 do 200 hiljada KM nas košta sve ovo.“

 Sve što ne potone, od drveća, plastike, kućanskih aparata, pa čak i namještaja, iz Drine se odlaže na obližnju neuslovnu deponiju koja predstavlja još veću prijetnju ekosistemu. Ugroženo je i zdravlje obližnjeg stanovništva, koje godinama čeka na uklanjanje divlje deponije na ulazu u Višegrad:

„Ovo se pali redovno, ovaj smrad guši nas, cijelo selo i ovaj prostor gore.“

 Dejan Furtula iz Udruženja za zaštitu okoliša Eko centar Višegrad kao neka od rješenja za ovaj problem vidi otvaranje regionalne deponije s reciklažnim centrima:

„Ovdje jednostavno nema šta nema, mrtvih životinja, od medicinskog otpada, autodijelova, uglavnom sve što zamislite ovdje možete da nađete. Niska ekološka svijest dovodi do ovoga. Ja otkako znam za sebe bukvalno, gledam ovakve prizore.“

 Plutajući otpad iz tri države koji eskalira u Bosni i Hercegovini i koji iz godine u godinu ugrožava zdravlje stanovništva, mogao bi biti rješiv sredstvima iz fondova Evropske unije za koja su potrebni kvalitetni programi. Pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirza Hujić:

„Jedan od načina kako bismo mogli privući finansijska sredstva za te aktivnosti tri zemlje jeste kroz fondove koji se pružaju kroz EU, ali to podrazumijeva dobru pripremu projekata i proaktivniji pristup ovom problemu.“

 Za dugoročno rješenje ovog problema potrebno je konkretno međudržavno djelovanje. Međutim, osim medija, niko u regiji se, bar zasad, ozbiljnije ne hvata u koštac sa problemom smeća u rijeci Drini, čije su slike obišle svijet.