Pašinjan optužio vojni savez pod ruskim vodstvom da je ostavio Armeniju na cjedilu
(Izvor: EPA-EFE/ALEXEI DANICHEV/SPUTNIK/KREMLIN POOL)

Pašinjan optužio vojni savez pod ruskim vodstvom da je ostavio Armeniju na cjedilu

Armenski premijer optužio je u utorak vojni savez pod ruskim vodstvom da je ostavio njegovu zemlju na cjedilu suočenu s prijetnjom obnove neprijateljstava sa susjednim Azerbejdžanom.

Premijer Nikol Pašinjan više je puta kritikovao ono što je opisao kao neuspjeh Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) da zaštiti svoju članicu Armeniju u jeku sukoba s Azerbejdžanom oko Nagorno-Karabaha.

Rusija, koja nastoji da očuva čvrste veze sa svojom saveznicom Armenijom, istovremeno održavajući prijateljske odnose s energetski bogatim Azerbejdžanom, upustila se u delikatan čin diplomatskog balansiranja, izbjegavajući bilo kakvu nasilnu akciju. Uticaj Kremlja u regiji postao je ograničeniji jer je Rusija fokusirala svoje resurse na rat u Ukrajini.

Pašinjan je izjavio na konferenciji za novinare da se Armenija ne povlači iz ODKB, već naprotiv, “ODKB se povlači iz Armenije, željela ona to ili ne”.

- Zabrinuti smo zbog toga - rekao je Pašinjan.

Naglasio je da je "prijetnja eskalacije duž granice sa Armenijom i u Nagorno-Karabahu sada veoma visoka", napominjući "sve agresivniju retoriku iz Azerbejdžana".

Napetosti između Armenije i Azerbejdžana porasle su u decembru kada su azerbejdžanski demonstranti koji su tvrdili da su aktivisti za zaštitu životne sredine blokirali takozvani koridor Lačin, glavni put između Armenije i Nagorno-Karabaha, ostavljajući 120.000 stanovnika bez hrane i drugih osnovnih potrepština. Prošlog je mjeseca najviši sud Ujedinjenih nacija naložio Azerbejdžanu da dozvoli nastavak slobodnog kretanja duž puta, ali je situacija i dalje napeta.

Nagorno-Karabah se nalazi unutar Azerbejdžana, ali je pod kontrolom etničkih armenskih snaga koje podržava Armenija otkako je tu završen separatistički rat 1994.

Azerbejdžanske trupe 2020. godine razbile su armenske snage u šest sedmica borbi koje su okončane mirovnim sporazumom uz posredovanje Rusije, dozvoljavajući Azerbejdžanu da preuzme značajan dio Nagorno-Karabaha i povrati obližnja područja koja su bila u armenskim rukama skoro dvije decenije.

Tokom posljednjeg sukoba, Pašinjan i drugi armenski zvaničnici oštro su kritikovali Rusiju i ODKB u kojem dominira Moskva zbog neuspjeha da osiguraju slobodan tranzit preko koridora Lačin.

Iskazujući svoju ljutnju prema Moskvi, Armenija je otkazala vojnu vježbu članica ODKB planiranu za ovu godinu i uzdržala se od imenovanja svog predstavnika u čelništvu bloka.

Pašinjan je rekao da je izrazio zabrinutost Armena u vezi sa situacijom tokom razgovora u ponedjeljak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i pomenuo nedavni protest koji su organizovali stanovnici Nagorno-Karabaha ispred štaba ruskih mirovnih snaga.

U jeku napetosti između Moskve i Jerevana, armenske vlasti su odbile ulazak Margariti Simonjan, šefici ruske državne televizije RT, medijskom menadžeru Aramu Gabreljanovu i ruskom članu donjeg doma parlamenta Konstantina Zatulina, koji su kritikovali Pašinjanovo vođstvo.

Upitan o tom potezu, Pašinjan je rekao da su pokazali nepoštovanje prema Armeniji, koja ima pravo da koristi sredstva koja smatra prikladnim da "spriječi radnje protiv njenih interesa".

Armenski lider je naveo "objektivne probleme" u odnosima s Kremljom, ali je rekao kako ne smatra da su oni prerasli u krizu.

Kao još jedan znak nezadovoljstva Moskvom, Pašinjan je rekao da bi Armenija pozdravila druge zemlje, poput Sjedinjenih Država i Njemačke, da pomognu u posredovanju u mirovnim pregovorima s Azerbejdžanom.

Također je primijetio da "postojeća sigurnosna arhitektura nije funkcionisala", dodajući da Jerevan ulaže napore da "uspostavi vojno-tehničku saradnju s mnogim drugim zemljama", prenosi AP.

federalna.ba/Fena

Armenija Rusija