Parlament BiH odlučuje o formiranju komisije koja bi analizirala stanje u pravosuđu

Tužilaštva u Bosni i Hercegovini ne mogu se pohvaliti efikasnošću u obradi predmeta korupcije. Istrage traju godinama, optužnice se rijetko podižu, a presude su rijetkost. Bez vladavine prava i aktivnog vađenja predmeta iz ladica, teško je očekivati vraćanje povjerenja građana u pravosuđe. Većina glavnih tužilaca nije završila mandat, jer su smijenjeni.

Sada je pitanje hoće li biti volje za formiranje nove parlamentarne istražne komisije koja bi analizirala stanje u pravosuđu i napravila konkretan sistemski obračun s korupcijom, koja je, kako navode stručnjaci, “rak rana” društva. Sutra je na potezu Komisija za borbu protiv korupcije da se očituje o zahtjevu za njeno formiranje.

Bila je to reforma pravosuđa od 15 tačaka, zamišljena kao lijek za sistem okovan korupcijom i politikom. Tri i po godine kasnije nijedna od preporuka nije provedena, a državni pravosudni vrh sa suspendovanim predsjednikom Suda, kojem se sudi, te glavni tužilac s disciplinskim i krivičnim prijavama. Iznova se pojavljuju iste optužbe: zloupotreba CMS sistema, politička podobnost i opstrukcija istraga i optužnica.

„Imamo dvije krivične prijave protiv glavnog tužioca za vrlo ozbiljne navode da se miješao u istrage, blokirao određene optužnice i olakšavao političarima, konkretno Miloradu Dodiku, usluge u istragama koje se vode protiv njega. To su jako ozbiljna optuženja. Paralelno s tim imamo određene procese i velika su očekivanja od tek osnovanog federalnog Poskoka, gdje također još uvijek nema optužnica za korupciju“, istakao je Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Zbog trenutnog stanja, udruženja žrtava rata, ali i mladi koji sudjeluju na protestima, traže efikasnije pravosuđe, što je razlog više za inicijativu nevladinog sektora da ponovno bude formirana Istražna komisija za stanje u pravosuđu. Prvi korak je Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije, gdje će politika odlučiti hoće li, po ugledu na prethodnu komisiju, biti formirana ili ne.

„Odluku o formiranju posebne istražne komisije ne donosi sama Komisija za borbu protiv korupcije, nego Parlamentarna skupština, odnosno Predstavnički dom. Vjerujem da ćemo proslijediti prijedlog Kolegiju Predstavničkog doma, a dalje ćemo vidjeti kako će proći rasprava po ovom pitanju“, kazala je Ermina Salkičević-Dizdarević, zamjenica predsjedavajućeg Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine (SDP).

„U prošlom mandatu bila je formirana privremena komisija. Imali smo predan rad s mnogo važnih zaključaka koji sada trebaju biti implementirani u novom Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću“, izjavio je Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine (PDP).

Ako je motiv za formiranje prethodne komisije bila afera „Potkivanje“, koja je završila bez sudskog epiloga, pitanje je kako će sada država reagovati na događanja u Državnom tužilaštvu pod vodstvom Milanka Kajganića.

„Što se tiče same pravosudne zajednice, oni su negdje u defanzivnom momentu i ne žele da se ovakve istražne komisije formiraju. Vidimo da Visoko sudsko i tužilačko vijeće želi voditi te procese, ali naš stav je da se ti procesi trenutno vode jako netransparentno i sporo. Nema adekvatne reakcije na sve ono što je objavljeno, samo u proteklih šest mjeseci“, istakao je Džidić.

Iako zaključci ovakvih komisija nisu obavezujući, oni su upozoravali da je sistem zakazao. Svjedočenja o kumsko-stranačko-oravosudnim vezama, neprocesuiranju visoke korupcije i etničkim podjelama pravosuđa od tada su utihnula.

„U Bosni i Hercegovini živimo u sistemu tzv. zarobljene države, gdje političke elite kontrolišu imenovanje sudija i tužilaca putem VSTV-a“, istakla je Salkičević-Dizdarević.

„Ne bih ulazio u pojedinačne kvalifikacije jer ne poznajem konkretne slučajeve i to nije posao parlamentaraca. Trebamo pozivati institucije da rade svoj posao i da odgovore na pitanja, posebno ona koja se tiču koruptivnih afera kojih je sve više“, naveo je Branislav Borenović.

Dok disciplinske prijave nižu jedni protiv drugih, jasno je da se umjesto koruptivnim aferama, bave internim problemima. Isto je i u Parlamentu Bosne i Hercegovine, gdje blokada usvajanja reformskih pravosudnih zakona i inicijativu za formiranje nove istražne komisije ne vide kao korak ka vladavini prava. Jer da jesu, onih 15 preporuka prethodne komisije bi proveli u djelo.

federalna.ba