Pakt o vještačkoj inteligenciji s Indijom: Njemačka konsoliduje globalne digitalne saveze

Njemačka i Indija potpisale su pakt o bliskoj saradnji u oblasti vještačke inteligencije, koji se nadovezuje na digitalni dijalog koji dvije zemlje vode od 2017. godine.

Pakt su potpisali ministri digitalizacije Carsten Wildberger i Ashwini Vaishnav na marginama samita o vještačkoj inteligenciji u New Delhiju, a on će biti vodeća inicijativa bilateralnog digitalnog partnerstva, saopštilo je njemačko Ministarstvo digitalizacije.

Sporazum predviđa zajedničke inicijative u oblastima kao što su industrija, energetika, zdravstvo i poljoprivreda, saopštile su obje strane. Još u januaru ove godine, dva nadležna ministarstva su se dogovorila o zajedničkim projektima u oblastima vještačke inteligencije, poluprovodnika, industrije 4.0, digitalnih plaćanja i startupova za naredne dvije godine.

U zajedničkoj izjavi, Njemačka i Indija su se obavezale da će razvijati vještačku inteligenciju na odgovoran, siguran način i u skladu s demokratskim vrijednostima, saopštilo je ministarstvo.

„Njemačka i Indija će produbiti saradnju u oblasti digitalizacije i umjetne inteligencije. Indijski softver i talenti će doći u kontakt sa njemačkim kompanijama, startupima u oblasti umjetne inteligencije i Industrijom 4.0. Ovim paktom ćemo ujediniti te snage i ispuniti sadržaj nedavnog sporazuma o slobodnoj trgovini (EU i Indija). Na taj način stvaramo mogućnosti za ekonomski rast njemačkih kompanija, diverzifikaciju novih lanaca stvaranja vrijednosti i jačanje vlastitog digitalnog suvereniteta“, rekao je Wildberger.

Njemački mediji pišu da će pakt otvoriti vrata indijskim tehnološkim talentima i ubrzati razvoj i primjenu umjetne inteligencije. Prema business-punk.com, online izdanju istoimenog štampanog časopisa, Njemačka će profitirati od brzine Indije u primjeni umjetne inteligencije, dok će indijski partneri imati koristi od njemačke tehničke ekspertize.

Portal piše da Indija i dalje zaostaje u stvarnim inovacijama, ali je zato na vrhu svijeta kada je u pitanju praktična primjena umjetne inteligencije. Osim toga, za indijske stručnjake se kaže da posjeduju proaktivan mentalitet koji često nedostaje u Njemačkoj. 

„Njemačko-indijski pakt o umjetnoj inteligenciji zvuči kao win-win situacija za obje strane, ali prije svega je priznanje njemačke slabosti. Dok Indija primjenjuje AI rješenja u roku od nekoliko mjeseci, Evropa se guši u raspravama o poštivanju pravila“, ocjenjuje portal, koji je specijaliziran za tehnološki potkovanu, prvenstveno mlađu publiku. 

Uz procjenu da Njemačkoj Indija treba više nego obrnuto, portal piše da „treba biti oprezan s romantičnom idejom poduzetničkog mentaliteta, jer indijska ofanziva u oblasti umjetne inteligencije često ignorira osnovne etičke principe“.

I tu pakt „krije veliki izazov“ jer je za Indiju „brzina važnija od regulacije, što bi moglo doći u koliziju s evropskom Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR)“, piše Biznis-punk.

Prema portalu, pakt će funkcionirati samo ako „obje strane uče jedna od druge - i ne samo Njemačka od indijske brzine, već i Indija od evropskih standarda“.

Međutim, konkretna korist je što će sporazum otvoriti vrata njemačkom tržištu od 1,4 milijarde ljudi, dati mu pristup talentovanim indijskim naučnicima i omogućiti njemačkim kompanijama da i same postanu brže, zaključuje portal. 

Pod sloganom "Prosperitet za sve, sreća za sve", predstavnici vlada, kompanija i stručnjaka okupili su se u Delhiju kako bi do petka razgovarali o uticaju vještačke inteligencije. 

Uz vodeće političare, poput predsjednika Francuske i Brazila, Emmanuela Macrona i Luiza Inacija Lule da Silve, na samit su došli i čelnici vodećih tehnoloških koncerna, poput Sama Altmana (ChatGPT) i Sundara Pichaija (Google), koji su najavili velika ulaganja u industriju vještačke inteligencije u Indiji. 

U svom govoru na samitu, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je da "o vještačkoj inteligenciji ne bi trebalo odlučivati ​​nekoliko zemalja, niti bi trebalo biti prepušteno volji šačice milijardera." 

Guterres je predložio stvaranje globalnog fonda od 53 milijarde dolara koji bi omogućio svim zemljama da razviju kapacitete umjetne inteligencije, upozoravajući da u suprotnom mnogi riskiraju da budu isključeni iz ere umjetne inteligencije.

Također je pozvao multinacionalne korporacije da primijene potencijal umjetne inteligencije u medicini, obrazovanju, osiguranju; svijet ima dovoljno hrane i javnih usluga, te da ih ne koriste za produbljivanje nejednakosti i uništavanje okoliša.

Riječi "ljudska prava" i "inkluzivnost", koje su se spominjale u prethodnom nacrtu teksta, nestale su iz zajedničke deklaracije.

federalna.ba/Beta