Urednica: Aida Hasanbegović

Otvoreni studio: Federacija BiH bez zakona o šumama. Ko i kako ih štiti?

Šume i šumska zemljišta obuhvaćaju oko 63 posto teritorije naše države što znači da BiH spada u red najšumovitijih država u regiji i cijeloj Evropi. Općekorisne funkcije šuma bi nama kao društvu trebale   biti stalno u fokusu. Ali, nažalost, nije tako. Zakon o šumama Federacije BiH poništen je još 2009. godine, dok novi do danas nije usvojen. Kantoni su u međuvremenu donijeli vlastite temeljne propise za sektor šumarstva, izuzev Hercegovačko-neretvanskog. Pokrenuta je nova javna rasprava, što znači da bi zakonsko rješenje na nivou Federacije konačno moglo ugledati svjetlost dana.

Koliko smo svjesni multifunkcionalne uloge šume i važnosti prepoznavanja i vrednovanja šumskog potencijala, u Otvorenom studiju, govorili su: Dalibor Ballian, profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Refik Hodžić iz Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije BiH i Lejla Kusturica iz Fondacije Atelje za društvene promjene.

„Bosanskohercegovačke šume mogu slobodno reći da su najbogatije šume Evrope po pitanju biološkog diverziteta. Struktura šuma je odlična,  zapad bi želio da u principu ima naše šume, jer su njihove sterilne, to su industrijske šume, za razliku od bh. šuma koje su pune života“, ističe profesor sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Dalibor Ballian.

Dobar zakonodavni okvir je sistemsko rješenje za čuvanje vrijednosti bh. šuma, upozorava Ballian, ukoliko želimo da sačuvamo naše šume koje su još uvijek u relativno dobrom stanju. 

„Država se jednostavno odriče tog resursa, prebacuje ga na kantone, što ne bi trebalo. Svugde u svijetu je trend da država što više prirodnih resursa kontroliše, a kod nas je trend da država ne želi ništa da kontroliše jer vlast neće puno posla, hoće samo da se bavi politikom, upravo politika nas je dovela to toga da je šumarstvo tu gdje jeste. Prirodni resurs mora biti svima na usluzi, a ne predmet politike. Zbog izostanka okvirnog zakona veliki broj krađa šume se događa na entitetskim granicama“, navodi profesor Ballian.

Bespravne sječe šume i bespravno zauzimanja državnog šumskog zemljišta, smanjeni prihodi od prodaje drvnih sortimenata, selektivna primjena kantonalnih zakona, samo su neki problemi koji su posljedica nepostojanja zakonske regulative na federalnom nivou, na što je kaže godinama upozoravao Refik Hodžić iz Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH. Zbog čega i kome nije odgovaralo da se donese zakon kojim će identificirani nedostaci i problemi biti otklonjeni i u kojem će sektor šumarstva napokon biti unaprijeđen, Hodžić kao jednog od „krivaca“ navodi političke interese.

„Zašto nema zakona? Kao član Komisije za izradu federalnog zakona o šumama FBiH, nažalost, vidio sam da politički subjekti koji učestvuju u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti trguju preko tog zakona. Ovaj resurs ne smije biti trgovina niti predmet političkih interesa. Nažalost, ušli smo u 15. godinu bez federalnog zakona o šumama i svakako za taj dugi vremenski period su prisutne i  posljedice na terenu. Nepostojanje pravnog okvira se odrazilo na ukupno stanje šuma u Bosni i Hercegovini, posebno u entitetu FBiH. Govoriti o tim negativnim posljedicama, znači govoriti o  velikoj bespravnoj sječi, divljoj gradnji, bespravnim kamenolomima, raznim deponijama smeća i posebno požarima koji su izazvali veliki haos u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, tj. HNK i ZHK, jer tamo je sastav zemljišta oskudniji.  A sve su to posljedice jer  nemamo instituciju na nivou države Bosne i Hercegovine koja bi upravljala ovim negativnim pojavama koje sam naveo. Mora postojati odgovornost i obaveza. Ovo što je na početku uvaženi profesor Ballian govorio o značaju šume sa stanovišta biodiverziteta i ekonomske funkcije, treba istaći da su jedino drvna industrija i šumarstvo, djelatnost koja ima pozitivan bilans kad je u pitanju izvoz u Evropsku uniju, odnosno snažan potencijal“, ističe Refik Hodžić.

Modificirani tekst federalnog zakona o šumama bio je do 20. marta u javnoj raspravi. Za nevladin sektor, posebno ekološke aktiviste, problematičan je Član 63. korištenje šumskog zemljišta u druge namjene. Pod drugom namjenom se krije upravo ono čega se najviše bojimo, a to je devastacija šume zarad eksploatacije nekog prirodnog bogatstva, navodi Lejla Kusturica iz Ateljea za društvene promjene.

„Savez za šume Bosne i Hercegovine je osnovan u aprilu 2023. godine i njegove članice su pisale komentare na ovaj zakon. Između ostalog fondacija ACT, ispred koje ja govorim, fokusirala se naročito na Član 63. koji mi smatramo vrlo problematičnim i mi ga zovemo „mali Vareš ili veliki Vareš“. Dakle, radi se ustvari o zakonskoj  regulaciji prakse koju smo mogli vidjeti u zadnjih par mjeseci, a to je ustvari davanje dozvole da se prenamijeni šumsko zemljište u eksploataciono polje. Smatramo da je to izrazito problematično, nikako jedan entitet, niti jedna vlada kroz zakonsko rješenje da daju sebi za pravo da tako nešto rade. Vidimo da jedna od najvećih prijetnji našim šumama u Bosni i Hercegovini i regionu upravo predstavlja ova zelena tranzicija,  odnosno, takozvano zeleno rudarenje, pod krinkom proizvodnje obnovljivih izvora energije ili minerala koji su potrebni. U tom smislu, naše šume će da budu žrtveno janje i kako kažu, naša zona ovdje i jeste jedna žrtvena zona. Zato mi smatramo da ta  najviše problematična tačka nikako ne bi smjela da završi u tekstu zakona“, upozorava Lejla Kusturica iz fondacije Atelje za društvene promjene.

PSNATO Sofija Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
0 25.05.2024 21:46
Srpsko građansko vijeće Milorad Dodik
0 25.05.2024 18:41
Tuzlanska kapija Željko Komšić Novak Đukić
0 25.05.2024 18:31
Švedska protesti
0 25.05.2024 17:48