Otvaranje pregovora poželjno, očekivanja podijeljena

Sedmica na izmaku donijela je olakšicu Bosni i Hercegovini na evropskom putu. Usvojene reforme Evropska komisija je uvažila, pa nagradila preporukom za otvaranje pregovora. Jedan ispit manje. Razlog više da konačna odluka Evropskog vijeća bude pozitivna. Do odluke dva su pitanja - hoće li Vijeće slijediti Komisiju, pa našu zemlju iz kandidatskog statusa promijeniti u pregovarački, i može li promjena statusa značiti bolje prilike za državu i građane?

U Paketu 1+3 svi zakoni nisu na broju, Bosna i Hercegovina pred Evropsko vijeće ipak ide s preporukom za pregovore. Na pomolu novo poglavlje, Evropska unija nikad bliža.

„Mi smo, zapravo, utrčali u taj zadnji voz. Naša ekonomija potpuno je integrisana, potpuno ovisi o  Evropskoj uniji, tako da je ovo zeleno svjetlo najzelenije koje smo ikad dobili“, istakao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).

Hoće li zelenu u Evropskom vijeću ipak zamijeniti crvena? Mogući su glasovi protiv jer rezultati nisu najbolji. Ali njih bi mogla utišati nepovoljna sigurnosna situacija na tlu Evrope. Pa tako, tamo gdje je zakazala bh. politika mogla bi presuditi geopolitika. Donošenje odluka na tom principu šansa je više za našu državu. Otvaranje pregovora poželjno, očekivanja podijeljena.

„Uslovi će se postavljati kod realizacije pregovora. Milion će ih biti, svaka promjena zakona je uslov. Prema tome, besmisleno je postavljati opet neke uslove. Nadam se da će EU  'doći tobe' i razumjeti da je to sad za nju važnije, s obzirom na to da ako bude jačala desnica, a već jača u Evropi, vratiti će se i nama i u nas će jačati nacionalističke snage“, smatra politički analitičar Žarko Papić.

„U EU razmišljanje je trenutno da svakako otvaranje pregovora ne znači da će Bosna i Hercegovina postati članica EU i da, ustvari, ukoliko i kada bi poslala članica EU da bi do tada sva ta nazadovanja, odnosno, sve te tendencije morale biti na neki način pokorene“, ističe analitičar Inicijative za evropsku stabilnost Adi Ćerimagić.

Ipak, na vidljive efekte Evropske unije još ćemo pričekati. Vodeća dobitna formula ostaje ista. Nakon reformi, ponovo reforme.

„Tek nakon što se provedu pregovori, nakon što Bosna i Hercegovina usvoji EU standarde i EU zakone, tek tada možemo govoriti o nekoj posljedici za građane i privredu, odnosno, za svakodnevnicu života. Otvaranje pregovora je politička poruka koja otvara određene tehničke procese“, objašnjava Ćerimagić.

Bh. lideri uz pozitivnu odluku očekuju i tačan datum otvaranja pregovora s ciljem izbjegavanja višegodišnjeg čekanja. Ako Evropsko vijeće prihvati preporuku, slijedi procedura.

„Imate sad jedan proces skrininga, utvrđivanja, mapiranja naših narednih procesa, pa onda prvu međuvladinu konferenciju. Dakle, potpuno je izvjesno, ako bude pozitivna odluka, a hoće, ako Bog da, da je to zvaničan početak. On kreće kada se tehnički detalji poklope, a koliko ozbiljni budemo toliko ćemo brzo i početi pregovore“, poručuje Konaković.

A ozbiljnost nije jača strana svih aktera na evropskom putu Bosne i Hercegovine. U praksi, reforme uglavnom na dugom štapu. Usporeno s ucjenama i blokadama. I tako sve do posljednjeg časa kada zadani rok nema produžetke, pa se odugovlačenje pretvori u hitnost.

federalna.ba