Otkrivena nepoznata remek djela Kazimira Maljeviča, traži se potvrda o autentičnosti

Tri ranije nepoznate uljane slike, pripisane avangardnom umjetniku Kazimiru Maljeviču, izložene su u javnom muzeju u Bukureštu. Ako se dokaže da su autentične, njihova vrijednost mogla bi premašiti 100 miliona funti, ali jedan od vodećih stručnjaka tvrdi da je priča o njihovom porijeklu problematična.

Muzej koji ih izlaže sada odbija da kaže jesu li djela autentična.

Kazimir Maljevič, rođen u Ukrajini, smatra se jednim od najutjecajnijih umjetnika 20. stoljeća. Na tržištu umjetnina, njegova djela vrijede više nego djela bilo kojeg drugog ukrajinskog ili ruskog umjetnika — jedno od njih je 2018. godine prodano za rekordnih 85 miliona dolara (63 miliona funti).

Međutim, tokom selidbe 2023. godine, tri nepoznate slike Maljeviča otkrivene su ispod madraca izraelske penzionerke Eve Levando, prema riječima Yaniva Cohena, izraelskog biznismena sa sjedištem u Bukureštu i vlasnika tih djela.

Penzionerka je baka supruge gospodina Cohena, a ona mu je poklonila ta djela.

Slike nose naslove: „Suprematistička kompozicija sa zelenim i crnim pravougaonikom“ (1918), „Kubofuturistička kompozicija“ (1912–13) i „Suprematistička kompozicija s crvenim kvadratom i zelenim trouglom“ (1915–16), a izložene su u Nacionalnom muzeju savremene umjetnosti u Rumuniji do kraja augusta. Izložbu sponzoriše stomatološka klinika gospodina Cohena.

Ipak, svijet umjetnosti ostaje skeptičan. Konstantin Akinsha, ukrajinsko-američki stručnjak, rekao je za BBC da su zapisi koji dokazuju historijat slika i njihovo povezivanje s Maljevičevim ateljeom — nepotpuni.

„Tri djela koja su sada izložena u Bukureštu nisu bila dokumentovana, fotografisana niti prikazivana za umjetnikovog života“, rekao je ovaj historičar umjetnosti i kustos, koji je koautor vodiča Američkog udruženja muzeja o istraživanju porijekla umjetničkih djela.

Je li Staljin kriv?

Slike su restaurirane u pariškom laboratoriju

Eva Levando je naslijedila slike od svog oca, računovođe iz Odese u sovjetskoj Ukrajini. Navodno je jednu od njih kupio, a druge dvije dobio kao nadoknadu za svoje usluge. Odsustvo dokumentacije koja bi potvrdila ovu priču objašnjava se represijom nad modernističkom umjetnošću tokom Staljinove ere, rekao je gospodin Cohen za BBC.

Prema riječima gospodina Cohena, gospođa Levando je 1990. godine emigrirala u Izrael, ponijevši sa sobom ta djela.

„Ne postoji nikakav dokaz da su Maljevičeva djela kružila ruskim ili ukrajinskim umjetničkim tržištem kasnih 1920-ih i ranih 1930-ih. Maljevičeva vlastita dokumentacija ne spominje nikakvu privatnu prodaju nakon 1917. godine“, rekao je Konstantin Akinsha.

Kako bi ojačao svoju tvrdnju, Yaniv Cohen je predstavio potvrde kijevskog historičara umjetnosti Dmytra Horbačova koji djela opisuje kao „prvoklasne primjere“ Maljevičevog stila. On do ovog zaključka dolazi analizom stila i tehnike slika. Međutim, Dmytro Horbačov je ranije već potvrdio autentičnost spornih djela, uključujući jednu sliku koja je navodno uklonjena iz bečkog muzeja Albertina nakon što su se pojavile sumnje u njenu autentičnost.

Ovaj historičar umjetnosti tvrdi da je savjetnik u aukcijskim kućama Sotheby’s i Christie’s. No, portparol Sotheby’s-a je rekao za BBC da on „ne radi, niti je ikada radio, za Sotheby’s kao savjetnik“. Christie’s također negira bilo kakvu formalnu saradnju.

Dmytro Horbačov nije odgovorio na zahtjev za intervju.

Analitičari su datirali pigmente na slikama u period života Maleviča, ali nisu išli dotle da kažu da je on bio autor tih djela.

Yaniv Cohen kaže da tehnička analiza podržava njegovu tvrdnju.

BBC je pregledao izvještaje o sva tri djela koje su napravili Institut za očuvanje umjetnosti i boje u Parizu, te njemačka laboratorija Elisabeth Jägers i Erhard Jägers.

Iako datiraju pigmente i druge elemente u vrijeme života Maljeviča, izvještaji ne tvrde da su djela naslikao sam umjetnik.

Ranije su izvještaji ovih dviju laboratorija pratili dvije slike koje su dokazano bile falsifikati u BBC dokumentarcu „The Zaks Affair: Anatomy of a Fake Collection“. Kada su mu predstavljeni naši nalazi, Erhard Jägers je rekao BBC-u da tehnička analiza ne može dokazati autentičnost slike.

Francuska laboratorija je izjavila da izvještaji koje izdaju „nisu dokaz autentičnosti“ i da nikada nisu izdali certifikat o autentičnosti za Maljevičeva djela.

„Vrh ledenog brijega“

Yaniv Cohen tvrdi da nema interesa za prodaju slika, uprkos tome što Dmytro Horbačov, koji smatra da su slike autentične, procjenjuje njihovu vrijednost na 160-190 miliona dolara (118-140 miliona funti).

Međutim, e-mailovi koje je BBC vidio ukazuju da su slike ponuđene kao zalog za zajam. Biznismen je negirao vezu s tom ponudom, rekavši da nema namjeru da monetizuje slike i da je financijski siguran zahvaljujući ulaganjima u kriptovalute.

Nezadovoljan pitanjima BBC-a, gospodin Cohen je zaprijetio da će „učiniti da BBC novinari nestanu“ i tvrdio da može hakovati njihove komunikacije.

Yaniv Cohen želi dokazati da su slike koje posjeduje autentična djela Maljeviča

Nakon što je Konstantin Akinša dovodio u pitanje porijeklo slika, Nacionalni muzej savremene umjetnosti Rumunije (MNAC) distancirao se od tih slika.

U saopćenju je MNAC nazvao izložbu „kuratorskim eksperimentom“ i dodao da nema „stručnost za autentifikaciju ovih konkretnih djela“.

Muzej je naveo da se oslanja na dokumente koje je dostavio gospodin Cohen i da uključivanje njegovih slika u izložbu „ne treba tumačiti kao institucionalnu potvrdu njihovog autorstva ili autentičnosti“.

Konstantin Akinša je rekao da su javno poznati slučajevi spornijih djela Maljeviča i drugih umjetnika tog perioda samo „vrh ledenog brijega“, dodajući da „hiljade upitnih djela i danas kruže“.

Tržište ruske i ukrajinske modernističke umjetnosti je puno djela koja su „očigledno problematična“, rekao je Reto Barmettler, konsultant za ruske slike u Sotheby’s-u, za BBC.

„Dobre avangardne slike ne pojavljuju se niotkuda – one su očiglednog kvaliteta, dolaze s dokumentiranim porijeklom i, idealno, istorijom izložbi,“ objasnio je.

Nije davao komentar na tri djela u vlasništvu Yaniva Cohena.

federalna.ba/BBC