Otac političke igre

Stranačke sudije ili sudije od struke, zakona, pravde, iskustva. Ko će zavladati Ustavnim sudom BiH? Sudije profesionalci ili sudije odane stranci? Većinom sudije Ustavnog suda BiH su pripadali nekoj stranci od Mate Tadića, Krstana Simića, Mirsada Ćemana i tako redom godinama. Gdje piše da HDZBiH mora kandidovati svog sudiju, ili SDA, ili SDP, SDS,SNSD. Kako pravo, pravdu, praksu, iskustvo, kredibilitet pišu stranke? Kako je Marin Vukoja, HDZ-ov kandidat, bez pravosudnog iskustva, ali sa straničkim zaslugama kandidat sa najviše bodova? Da li je politički dogovor partnera jači od stručnosti, sposobnosti, kredibiliteta i profesionalizma? Zbog čega je izbor sudije Ustavnog suda BiH ekskluzivno političko pitanje? Zašto se biraju bošnjačke, hrvatske i srpske sudije, a ne samo SUDIJE?

Bez stranačke ispisnice, jer to zvanično nije, novi sudija Ustavnog suda BIH, dogovoreno je, biće Marin Vukoja. Bodovno prvi – koalicijski prihvatljiv. Radna grupa, političko-stručna, ocjenjivala je 10 kandidata, i u izboru između stručnjaka za rimsko i ustavno pravo, pomoćnika ministara, registara suda, tužitelja i sudija, izabrala državnog službenika. Stručnoj javnosti nepoznat, ali u parlamentarnim hodnicima dugo viđen, u klubu Hrvata, odnosno HDZ BIH redovno.

"Upravo smo predložili Marina Vukoju zato što ima sve kompetencije na ovo radno mjesto. Mi smo kazali da dogovore poštujemo, to je trebalo završiti na prošoj sjednici ZD. Takve stvari koje su dogovarane usmeno i uz nazočnost međunarodnih predstavnika, pazite šta vam govorim, trebalo je provesti", kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Koalicioni nesporazum ili kupovina vremena za osigurati dovoljno ruku, jer stranački dogovor, nakon komisije, treba biti potvrđen većinom u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta. Nadležna komisija rang listu stavila je na čekanje, dok traju proceduralna tumačenja - trebaju li zastupnici birati između jednog ili dva imena.

"Ja ću poštovati odluku većine, lično neću biti za to da se šalje svih 10, zbog interesa javnosti mogu se složiti s tim da pošaljemo dvoje prvoplasiranih", naveo je Dragan Mioković, član Komisije za izbor i imenovanje Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

"To je prije svega suprotno proceduri izbora sudija Ustavnog suda, jer tamo se kaže da će se dostaviti lista sudaca. Ako budemo u prilici da biramo, da prihvatimo ili odbijemo samo jednog kandidata postavlja se pitanje šta je sa kandidatima koji su ispunili uvjete, koji su blagovoremeno podnijeli prijavu, koji su ocijenjeni kao kandidati koji mogu biti suci Ustavnog suda, a da se o njima zastupnici apsolutno ne mogu izjašnjavati", kazao je Nezir Pivić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

"Ako budu dva i to je bolje nego jedan i ja mislim da je sasvim korektno, ja čak ne znam osim možda jednog dva imena, ja ne znam ko su drugi kandidati ali zašto, čega se ti ljudi boje? Zašto je problem da pročitamo životopise, da prodiskutujemo ko su ti ljudi kad već imamo mogućnost odlučivanja i to vrlo transparentno", ističe Dennis Gratz, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

"Procedure kažu da rang listu pravi Radna grupa istog tog Parlamenta i mislim da potpuno nipodaštavanje toga što su ti ljudi radili, pogotovo uzimajući u obzir da je tu bilo dvoje sudija mislim da nije uredu", dodaje Mioković.

Jedan od to dvoje, sudija Hakija Zajmović, ocjenjivao je kako kaže solidno znanje kandidata o nadležnostima i vrstama odluka koje donosi Ustavni sud BiH.

"Svi su kandidati odgovarali na ista pitanja i mi smo samo to cijenili, uzimajući u obzir i one generalije koje smo imali, svaki od članova komisije dao je svoju ocjenu i te se ocjene zbrajale i tako se sačinila lista."

Rang lista i broj bodova provedba je stranačkog dogovora za izbor sudije suda, koji sve više liči na sud stranaka, koje predlažu ali i biraju. Reakcija je to na bodovni rezultat prema kojem je moguće da sekretar državnog parlamenta, bez dana sudijskog iskustva, bude prvi izbor. Bod i po u omjeru znanja ispred drugorangirane sutkinje, članice VSTV-a Sanela Gorušanović-Butigan, ali i ispred profesora, te bivšeg registrara Ustavnog suda.

"Registrar Ustavng suda mora pročitati svaku odluku o kojoj odlučuje Ustavni sud, mora obaviti odgovarajuće istraživanje u činjenici piše nacrte odluka Ustavnoga suda. Radna grupa bez imalo srama i stida takvog čovjeka rangira na 4. ili 5. a sutkinju Općinskog suda na drugo mjesto, rukovodioca državnog službenika na prvo mjesto", navodi Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu UNSA.

"MOŽETE LI NAM OTKRITI KO JE BIO VAŠ FAVORIT? Nemam favorita kako ću ja, ja sam sudija preko 40 godina, nikada nemam favorita svoga. JESTE LI VI DALI VELIKU OCJENU VUKOJI? Ne znam, ne mogu se sjetiti sada kada bi vidio gospodina Vukoju ja ga ne bih znao", kazao je Zajmović.

Marin Vukoja, favorit, kako stranke tako i onih koji su ga bodovali, za Mrežu je ostao nedostupan, a pitanja o stručnosti i stranačkoj bliskosti neodgovorena.

"Dragan Čović je dao izjavu da je dogovoren izbor sudije Ustavnoga suda sa partnerima iz tzv.Osmorke pred međunarodnim zvaničnicima. To je za mene šokantna izjava, dodatno se ponižava Parlament Federacije, građani Federacije dodatno se ponižavaju prijavljeni kandidati", upozorava Išerić.

"To je očigledno priznavanje da se politika miješa u čitavu ovu stvar i da on insistira na toj osobi koji će sutra biti njegova krtica u Ustavnom sudu i on će mu direktno davati instrukcije kako treba da glasa", smatra Kasim trnka, profesor ustavnog prava i bivši sudija Ustavnog suda BiH.

"Svi dosadašnji članovi Ustavnog suda imaju potporu političkih opcija, dakle sve do jednoga ponavljam od gospođe Palavrić, koja je bila portparol SDA, Sulejmana Tihića i Alije Izetbegovića, do Ćemana. Tako da je potpuno izlišno komentirati ovo pitanje, a koliko ja imam informacija Vukoja nema člansku iskaznicu za razliku od dva aktualna člana Ustavnog suda BiH", kaže novinar Zoran Krešić.

"U povijesti Federacije BiH ministar pravde nikad nije bio Srbin ili Bošnjak, ili Ostali. Uvijek je bio Hrvat i to uvijek iz HDZ, osim u jednom mandat, kada je bio Hrvat iz reda SDP. Na nivou BiH nikada ministar pravde nije dolazio iz neke druge stranke osim iz HDZ, nikada nije bio neko ko nije Hrvat.To naravno govori da je Dragan Čović postao otac političke igre u BiH, tata političke igrice, a da su političari iz Sarajeva amateri i nisu mu ni do koljena", dodaje Išerić.

Politika, dakle a ne struka bira sudije ovog suda. Ustavno je to pravilo koje je dato u ruke strankama a one uspostavile vlastite kriterije za izabrati podobnog sudiju.

Počelo je to sa Matom Tadićem, bivšim sudijom a funkcionerom HDZ-a, nastavljeno sa Suadom Palavrić i Mirsadom Ćemanom kadrovima SDA.

"Puna potpora Vukoji, a on nije član stranke niti može biti kao državni službenik niti se ikada prikazivao kao član stranke. Kao recimo, ko danas čini bošnjačkog predstavnika u Ustavnom sudu. To su dopredsjednici SDA", navodi Čović.

Praksa je to koju niko ne želi da mijenja, a stranačka pripadnost ili bliskost za jedne je prednost, za druge diskreditacija u zavisnosti koja je od političke grupacije u mogućnosti da bira.

"Ja zaista ne znam za taj dogovor, a mislim da bi znao da je politička opcija mislim na Našu stranku kojoj ja pripadam u tome učestvovala. ČOVIĆ JE REKAO DA JE TO STVAR DOGOVORA? Ja sam to čuo, ja sam to čuo, ako hoćete da budem otvoren do kraja meni mandat nije dao ni predsjednik Naše stranke, a kamo li gospodin Čović. Ja sam nosilac svog mandata i ja ću glasati u parlamentu", tvrdi Mioković.

"Kada dođe do glasanja mi ćemo se držati principa, ukoliko se nešto ne desi spektakularno da promijenimo tu svoju odluku, ali ne bi trebalo, dosad smo se tako držali da glasamo za –prvorangiranog", kazao je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

"Ako se budemo izjašnjavali o ljudima sa liste mi ćemo podržavati prvorangiranog kandidata. Smatramo da je to jedna čista procedura", kaže predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

"Prvi stav je da ne treba žuriti sa ovim pitanjem jer je riječ o vrlo bitnom pitanju. Drugi je da svakako ovo treba da bude pitanje struke a ne politike i političke trgovine i treći je da bi bilo dobro da bude više kandidata pred parlamentarcima, da svaki parlamentarac ima neko diskreciono pravo da izabere onog kandidata kojeg smatra da je najbolji", istakao je Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

"U startu je to kao što je Čović to već potvrdio dogovoreno da će Osmorka isporučiti sudiju Ustavnog suda BiH HDZ-u i čak ih podsjetio na taj dogovor pa čak i podvukao da je to rečeno pred predstavnicima međunarodne zjednice, a što su kasnije lideri trojke i potvrdili da će podržati Vukoju bez ikakvh posebnih argumenata koje su u tom momentu iznijeli javnosti", dodaje Pivić.

"On bi trebao biti neka vrsta genija, neka vrsta renesansnog filozofa i stručnjaka i naučnika prava da spoznaje sa svojim radnim iskustvom. Jer je ovdje iskustvo ključno, nije samo završen Pravni fakultet, to je samo formalni kriterij. Vi morate nekog ko ima dignitet, ko ima iskustvo, ko razumije sudsku praksu ko se upoznao kroz jedan cijeli životni i radni vijek sa načinom obrazlagaja posebnim jezikom Ustavnog suda", navodi Gratz.

Praksu biranja sudija sa stranačkom iskaznicom nikada nisu promjenili ali jesu onu samo na papiru prilikom raspisivanja konkursa za popunu Ustavnog suda. Iako je nepisano i protuustavno pravilo, parlamentarci biraju sudije po nacinalnom ključu. Federacija bira četvero sudija, protuustavno dva Bošnjaka i dva Hrvata, a RS dvoje i to uvijek Srba.

"To nije ustavni zahtjev, kao što nije ni ustavni zahtjev da ni u Vijeću ministara bude paritetna zastupljenost. Nažalost politika je otisla u tom pravcu da bi se nacionalni apetitit zaštitili i zadovoljili i zato se prave ovakve političke saltomortale koje su nesistemska i potpuno ugrožavaju sam smisao sistema", upozorava Trnka.

"I kada ste imali kandidate drugih nacinalnosti koji su prijavljeni na konkurs, a ukoliko ne odgovaraju datoj nacionalnosti oni bi bili eliminisani", kaže Išerić.

Sve počelo 1997. godine sa prvim izborom sudija iz reda bošnjačkog naroda. Nastavljeno 2002. godine izborom dvoje nedostajućih sudija također sa nacionalnom odrednicom, dvoje Bošnjaka i dvoje Hrvata. Sam Sud prihvatio je ovaj narativ od 2004. godine da se rotacija na mjestu predsjednika ovog Suda vrši po nacionalnom ključu, što traje i danas. Iako je Ustavni sud intervenisao pa je i Federalni paralment formalno prestao sa konkursima koji sadrže nacionalnu pripadnost, praksa i dalje živi. Potvrđuje to i ovaj konkurs gdje su se prijavili samo - Hrvati.

"Na stranu što se uvodi kriterij nacionalnosti, zanemarujemo kriterij stručnosti, u cjelosti ga diskvalifikujemo. Jedino je bitno koje ste nacionalnosti, imate li diplomu Pravnog fakulteta bez obzira gdje te je stekli i da li i koliko ste bliski vladajućoj stranci tj, u ovom slučaju HDZ-u", pojašnjava Išerić.

Danas HDZ, a pitanje je koja stranka će pretendirati na mjesto Ćemana i Palavrić kojima mandati ističu naredne dvije godine? Ista ova Komisija odlučivat će o imenima onih koji bi ih trebali zamijeniti. Izbor Vukoje bit će putokaz za izbore koji slijede, jer šablon zavisi od toga da li će se ovaj izbor desiti prije ili nakon formiranja federalne Vlade a koji bi trebao pokazati ko je sa ili kontra političke grupacije sa HDZ-om.

"Ta tematika je duboka voda ja u nju ne bih direktno da ulazim ali dozvoljavam sebi da kažem da lično mislim da navodni strah za takvo nešto je samo paravan za ono što ja procjenjujem da je pravi razlog svega ovoga. A TO JE? A to je, a to je izbor sudija iz Federacije iz reda Bošnjačkog naroda koji nam sljeduje", smatra Mioković.

"Nekoliko odluka samo u pogledu držane imovine, set zakona koji su donijeli entitet RS, NSRS, koji je također Ustavni sud oborio i niz drugih odluka govori u prilog tome da su oni koji su izabrani u Ustavni sud odbranili svoju ulogu i poziciju za koju su postavljeni. I naravno Osmorka ako ima takve kandidate koji će na ovaj način kvalitetno raditi sa ustanovljenom sudskom praksom koja je jako bogata svakako ćemo podržati take kandidate", dodaje Pivić.

"Nikada u Dejtonskoj BiH nije tako intenziviran pritisak na probosanske snage da popuste pred jednim režimom. A kroz Ustavni sud će omogućiti da i osporavanje određenih odluka, kao recimo novog evenutalno izbornog zakona, koji bi bio antievropski koji ne bi bio u skladu sa vrijednostima ovoga što nam ovdje kostantno pričaju, a zapravo nas lažu. Eh onda bi eventualno ja govorim hipotetički gospodin Vukoja mogao biti onaj tas na vagi koji bi presudio ne u korist BiH nego protiv građana BiH što je žalosno", naglašava Gratz.

Politička, nikako pravosudna institucija - za Dragana Čovića. Isto je i za Dodika koji ovaj, kako tvrdi, inkvizicijski sud treba ukinuti, pa i izbor sudije iz RS-a nije slučajno blokiran a nakon što je Miodragu Simoviću istekao mandat u novembru prošle godine. Raspisan konkurs sa dobro poznatim politčkim i strankama bliskim licima nikada nije okončan, već čeka politički dogovor. Kada i do toga dođe, Ustavni sud BiH bit će kompletiran, samo pitanje je hoće li sastav kroz odlučivanje u brojnim apelacijama koje su na čekanju, odražavati starteško partnerstvo ili će Ustav biti iznad politike?

federalna.ba