OHR: Instrukcija o indirektnim izborima, koju je CIK usvojio 2018., mora se na vrijeme zamijeniti novom

Dvije odluke koje je visoki predstavnik Christian Schmidt  nametnuo u izbornoj noći, 2. oktobra u značajnoj mjeri utječu na izbor parlamentarnih tijela i rukovodećih kadrova na najvažnijim pozicijama u Federaciji BiH. I dalje izazivaju reakcije, poput onih da ih je Schmidt nametnuo u korist jedne političke opcije, kao i da tretiraju isključivo izborni proces u Federaciji. Nakon što se danas u javnosti pojavio dokument o distribuciji mandata u Dom naroda Federalnog parlamenta, oglasio se OHR, poručivši da CIK mora donijeti novu  instrukciju.

Većina reakcija upućenih visokom predstavniku, da li kroz javna obraćanja, pisma ili apelaciju Ustavnom sudu BiH, imaju zajednički imenitelj. Diskriminacija u izbornom procesu nije eliminirana u potpunosti i na pravedan način. Ostaje i dalje, zbog nedorečenosti, pitanje da li se nametnutim odlukama u izbornoj noći uistinu deblokira proces konstituiranja federalne vlasti. Činjenica je da su izbori raspisani po jednim pravilima, na osnovu tih pravila su politički subjekti koncipirali svoje izborne liste, a da će vlast biti formirana na osnovu drugih. Danas je u javnost “procurio“ OHR-ov dokument o podjeli mandata, prema kojem bi kantoni, koji su pod apsolutnom kontrolom HDZ-a BiH, delegirali sedamnaest od ukupno 23 delegata u Klubu Hrvata. Preostalim kantonima pripada ukupno šest delegata iz reda hrvatskog naroda, što znači da niko osim HDZ-a BiH, čak ni u drugom krugu, neće moći predložiti potpredsjednika Federacije BiH, kaže potpredsjednik Federacije Milan Dunović:

„To sve upućuje na korištenje  popisa iz 2013-te što je problematično. U Ustavu je eksplicitno navedeno da se svi nivoi vlasti formiraju u skladu sa   popisom stanovništva  iz 1991.do potpune implementacije aneksa 7, povratak svih na voje. Pošto taj aneks nije implementiran , a nije ga proglasio ni visoki predstavnik, to znači da bi distribucija mandata po posu iz 2013.bila protuustavna“ .

Schmidtove odluke favoriziraju isključivo HDZ, treći entitet formalno ne postoji, ali ga živimo sa ovim odlukama navodi  Dunović.

„Bilo bi korektno da CIK primijeni raniji način raspodjele mandata u Domu naroda, jer odluka visokog predstavnika nije jasno definirana. Visoki predstavnik mora posmatrati BiH kao cjelinu, da povede računa o cijeloj Bosni i Hercegovini, a ne samo jednom njenom entitetu“, stav je Semira Efendića , predsjednika Stranke za BiH.

Ono što političare u Federaciji također brine, bez obzira pripadaju li još uvijek aktuelnoj vlasti ili opoziciji, jeste da odluke Christiana Schmidta ne tretiraju izborni proces u entitetu Republika Srpska, kao niti da omogućavaju jednak obim zaštite prava manje zastupljenih grupa  kroz Vijeće naroda RS-a. Lider Naroda i pravde Elmedin Konaković poziva međunarodnu zajednicu da iznađe simetrična rješenja za oba entiteta.

Dan ranije lider SDP-a Nermin Nikšić uputio je veoma jasno pismo u kojem traži od visokog predstavnika Christiana Schmidta da ukine asimetrična rješenja. Podsjeća, kao i potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić, da, prema trenutnim izbornim podacima, sa liste SNSD-a bit će izabrana tri poslanika u Narodnu skupštinu, koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, a koji će birati tri delegata u Vijeće naroda čime se obezvređuju procedura i pravo na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa. I dok lider SDP-a traži da se uravnoteži uloga Vijeća naroda i Doma naroda Federalnog parlamenta, Milorad Dodik, lider SNSD-a, odgovara u svom poznatom maniru da Republika Srpska „odavno razmišlja da ukine neustavno Vijeće naroda“, koje je, prema njegovom mišljenju, kočničar napretka tog entiteta.

Podsjećamo, Vijeće naroda RS-a konstituirano je 2003. godine, na osnovu odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Da bi bilo koji zakon ili odluka Narodne skupštine RS-a mogli stupiti na snagu, mora ih potvrditi i Vijeće naroda. Bez obzira na reakcije bh. političara, kao i grupe  europarlamentaraca, koji traži od OHR da poništi odluku o izmjeni Izbornog zakona BiH, iz Ureda visokog predstavnika danas nam je  proslijeđen odgovor u kojem se kaže da je obaveza Centralne izborne komisije da donosi propise za provođenje Izbornog zakona, što uključuje i amandmane koji su doneseni odlukom visokog predstavnika 2. oktobra. S obzirom na to da je povećan broj mandata koji se dodjeljuju konstitutivnim narodima i pripadnicima Ostalih, instrukcija o indirektnim izborima, koju je CIK usvojio 2018, mora na vrijeme biti zamijenjena novom. Visoki predstavnik je to već jasno dao do znanja Centralnoj izbornoj komisiji, saopćio je OHR.