Odnosi Bangladeša i Indije pod pritiskom nezadovoljstva mladih

Grafiti – bijesni, duhoviti, ponekad poetični – prekrivaju zidove i hodnike Univerziteta u Dhaki, odjekujući pobunom iz jula 2024. godine, predvođenom generacijom Z, koja je nakon 15 godina vlasti srušila Sheikh Hasinu. Nekadašnja ikona borbe za demokratiju u Bangladešu, prema riječima kritičara, s vremenom je postajala sve autoritarnija. Nakon ostavke pobjegla je u Indiju, prenosi BBC.

Studenti se okupljaju u manjim grupama i raspravljaju o politici. Na zapuštenom travnjaku, crvene lampione njiše vjetar tokom skromne proslave Kineske nove godine – mali, ali značajan detalj u zemlji u kojoj se i Peking i Delhi žestoko bore za utjecaj. Za mnoge mlade, izbori zakazani za 12. februar bit će prvi stvarni susret s glasačkom kutijom.

Pad Sheikh Hasine i novo političko poglavlje

Nobelovac za mir Muhammad Yunus preuzeo je vlast nekoliko dana nakon pada Sheikh Hasine. Ona danas živi u egzilu u Delhiju, koji je odbio da je izruči Bangladešu, gdje je u odsustvu osuđena na smrtnu kaznu zbog brutalnog sigurnosnog obračuna 2024. godine – nasilja u kojem je, prema podacima UN-a, ubijeno oko 1.400 ljudi, uglavnom od strane snaga sigurnosti.

Njena Awami liga – najstarija politička stranka u zemlji, koja je osvajala oko 30% glasova – zabranjena je za učešće na izborima. Analitičari navode da se glavna opoziciona stranka, Bangladeška nacionalna partija (BNP), sada pokušava pozicionirati u liberalno-centrističkom prostoru koji je Awami liga napustila. U međuvremenu, glavna islamistička stranka Jamaat-e-Islami udružila se s partijom nastalom iz studentske pobune.

„Dhaka, ne Delhi“

Ali slogani na univerzitetskom kampusu – i šire – nisu usmjereni samo na demokratiju unutar zemlje. Sve češće pokazuju preko granice.

„Dhaka, ne Delhi“ ispisano je po zidovima, ali i izvezeno na sarijima, tradicionalnoj ženskoj nošnji u Južnoj Aziji. Među mladima, riječ „hegemonija“ postala je dio svakodnevnog govora – kao skraćenica za dugi indijski utjecaj nad Bangladešom.

„Mlada generacija osjeća da se Indija već godinama miješa u našu zemlju“, kaže Mosharraf Hossain, 24-godišnji student sociologije. „Posebno nakon izbora 2014. godine, koji su u suštini bili jednopartijski.“

Optužbe na račun Indije i pad odnosa

To nezadovoljstvo – percepcija da je Delhi pomogao urušavanju demokratije u Bangladešu – nalazi se u središtu naglog rasta antiindijskog raspoloženja. Rezultat je da su odnosi između Indije i Bangladeša, nekada smatrani uzornim primjerom susjedske diplomatije, sada na najnižoj tački u posljednjim decenijama.

„Delhi ima ozbiljne probleme u Dhaki zbog dubokog antiindijskog sentimenta u Bangladešu i sve tvrđe, često neprijateljske retorike u indijskoj unutrašnjoj politici“, kaže Avinash Paliwal, profesor politike i međunarodnih studija na SOAS Univerzitetu u Londonu.

Mnogi u Bangladešu krive Indiju za podršku sve autoritarnijoj Hasini u njenim posljednjim godinama na vlasti. Pamte sporne izbore 2014, 2018. i 2024. godine i ono što nazivaju Delhijevim „odobrenjem“ tih procesa.

„Indija je podržavala Hasinin režim bez ikakvog pritiska ili pitanja“, kaže Hossain. „Ljudi misle da je uništavanje demokratije imalo indijsku podršku.“

Dublji izvori ogorčenosti

Taj osjećaj izdaje spojio se s dugogodišnjim zamjerkama – ubistvima na granici, sporovima oko dijeljenja voda, trgovinskim ograničenjima i zapaljivom retorikom indijskih političara i televizija – u uvjerenje da Indija Bangladeš ne vidi kao ravnopravnu suverenu državu, već kao vlastito dvorište.

Lokalni mediji puni su izvještaja da indijski konglomerat koji Bangladešu isporučuje električnu energiju vara zemlju – što ta kompanija negira. Na Facebooku, ključnoj platformi za političku mobilizaciju, vode se kampanje za zabranu jednog velikog dnevnog lista koji se naziva „indijskim agentom“. Obje zemlje su suspendovale većinu viznih usluga.

Dodatni bijes izazvala je odluka Indije da zabrani jednom bangladeškom kriketašu nastup u Indijskoj premijer ligi (IPL), kao i odbijanje da se utakmice Svjetskog prvenstva T20 premjeste iz Indije u Šri Lanku.

Indijski pokušaji širenja kontakata

Ipak, Delhi je počeo širiti kontakte. Prošlog mjeseca ministar vanjskih poslova Indije S. Jaishankar otputovao je u Dhaku na dženazu bivše premijerke i liderice BNP-a Khalede Zije, gdje se sastao s njenim sinom i vršiocem dužnosti predsjednika stranke, Tariqueom Rahmanom. Rahman se nedavno vratio nakon 17 godina egzila u Londonu i smatra se favoritom pred izbore.

Indija je otvorila i kanale prema islamističkim snagama. Visoki zvaničnik Jamaat-e-Islamija rekao je da su indijski predstavnici četiri puta u protekloj godini kontaktirali rukovodstvo stranke, uključujući poziv na prijem povodom Dana republike u Indijskoj visokoj komisiji u Dhaki.

Ipak, ti potezi nisu zaustavili pogoršanje odnosa.

Najniža tačka u modernoj historiji odnosa

Kamal Ahmed, savjetodavni urednik lista The Daily Star, kaže da je trenutna kriza gora nego u ranijim periodima napetosti.

„Nema sumnje da je ovo najniža tačka bilateralnih odnosa“, rekao je.

Tokom 17 godina Hasinine vlasti, Dhaka je „otvorila gotovo sve fronte za Indiju“ – sigurnosnu saradnju, tranzit, trgovinu, kulturnu razmjenu i kontakte među ljudima. Danas, kaže Ahmed, „ništa se ne kreće – ni ljudi ni dobra volja“.

Posebno ogorčenje izazvala je reakcija Indije nakon Hasininog svrgavanja u augustu prošle godine. Umjesto promjene politike, Delhi je ponudio Hasini utočište i pooštrio vizna i trgovinska ograničenja.

„Poruka u Dhaki bila je jasna – Bangladešani nisu cijenjeni kao susjedi“, kaže Ahmed.

Retorika, bojkot i kulturni odgovor

Situaciju dodatno pogoršava retorika.

Kada indijski političari bangladeške migrante nazivaju „termitskim nametnicima“ ili govore o „lekciji kakvu je Izrael dao Gazi“, Ahmed pita: „Kako očekujete da ljudi u Bangladešu reaguju?“

Uslijedila je kulturna odmazda – pozivi na bojkot indijskih proizvoda i obustava prijenosa IPL-a. „Kultura, trgovina, poštovanje – ništa od toga nije jednosmjerna ulica“, kaže Ahmed.

Zvanična upozorenja i ekonomske posljedice

Ipak, vlasti u Dhaki upozoravaju da odnose ne treba posmatrati isključivo kroz krize.

Shafiqul Alam, portparol Muhammada Yunusa, opisuje odnose s Indijom kao „višedimenzionalne“, ukorijenjene u geografiji i historiji. „Dijelimo 54 rijeke, dijelimo jezik i zajedničku prošlost“, kaže on.

Ali priznaje da se javno raspoloženje dramatično pogoršalo.

„Kada pitate ljude zašto 15 godina nisu mogli slobodno glasati, mnogi odgovaraju isto: Hasinin autoritarizam – i indijska podrška tome.“

Moguć, ali težak reset odnosa

Hasinin bijeg u Indiju nakon nasilja 2024. godine ostaje posebno bolna tačka. „Stotine mladih ljudi su ubijene, a onda je ona pobjegla u Indiju“, kaže Alam.

Akademik Ali Riaz, specijalni savjetnik Yunusa, smatra da je odnos sveden na vezu između Indije i jedne političke elite, a ne države Bangladeš.

„To je doseglo dno“, kaže on, ističući sporove oko vode i ubistva na granici kao simbole neravnoteže moći.

Ipak, i pored svega, mnogi vjeruju da raskid nije nepovratan.

„Ovo je više od diplomatske hladnoće, ali manje od potpunog prekida“, kaže Paliwal. „Geografija, historija i zajednička kultura znače da Indija i Bangladeš ne mogu ignorisati jedno drugo.“

federalna.ba