Očuvati romski jezik je mnogo više od naučne discipline

Ako je suditi po zaključcima Rektorske konferencije BiH, formiranje katedre romskog jezika na univerzitetima u BiH, u skladu sa ciljevima „Okvirnog akcionog plana u obrazovnim potrebama Roma/Romkinja 2018.-2022. godnine“ Vijeća ministara BiH, neće ostati mrtvo slovo na papiru. Romska i akademska zajednica u BiH u konkretnom slučaju prepoznaju spremnost za očuvanje romskog jezika, što je mnogo više od jedne naučne discipline.

Čitanje romskih bajki i priča na romskom i bosanskom jeziku, slikovnica početnica na romskom te radionice sa različitim sadržajima su pokušaji zaposlenih u Gradskoj biblioteci u Kaknju da romski jezik i književnost učine dostupnim djeci, posebno romskoj.

„Vidjela se zainteresiranost za jedan takav rad. Nažalost, kad se dođe na pitanje romskog jezika, onda tu svi zastanu jer niko od njih ne zna romski jezik - to je porazno“, kaže Senad Čišija, direktor Gradske biblioteke Kakanj.

Svjesni svojih kapaciteta, nisu imali namjeru poučavati romski jezik, ali jesu učiniti koliko mogu da taj jezik živi. Zato u najavi formiranja katedre za romski jezik vide veliku šansu, ne samo za ovu bh. manjinu.

„Roma u BiH ima jako puno, treba im pomoći da očuvaju vlastiti jezik jer mali jezici se gube. Ovo je prilika da naša država učini nešto značajno, a to je da educiramo ljude koji će znati romski jezik, koji će biti profesori i koji će predavati i Romima, a ja sam siguran da će biti i drugih zainteresiranih da studiraju taj jezik“, dodaje Čišija.

Niko od 50-ak studenata Roma, koliko ih je prema podacima Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH na 8 javnih univerziteta u BiH, sve i kada bi im maternji jezik bio ciljani studijski izbor - za sada za to nema priliku. Tu praksu je nužno mijenjati.

„Prije svega zbog potrebe obučavanja nastavnog kadra koji bi na jedan adekvatan način mogao da prenosi znanje kako romskoj djeci tako i neromskoj djeci o romskom jeziku, o kulturi, historiji književnosti i svemu onome što čini polje romistike i romologije“, objašnjava dr. fil. sci. Hedina Sijerčić-Tahirović, romologinja.

Zanemarivanje jezika manjina ne čudi u zemlji, u kojoj je i izučavanje jezika konstitutivnih naroda, zbog politizacije svega pa i prava na maternji jezik, nerijetko je sporno. Svjesni su toga i u akademskoj zajednici i zato podržavaju formiranje katedre za romski jezik i književnost .

„Rektori javnih univerziteta i svi javni univerziteti u BiH dali su otvorenu, bezrezervnu podršku ka pronalaženju različitih, tako da kažem, puteva. Nismo imali egzaktnih pokazatelja kako to operacionalizirati što se tiče javnih univerziteta u BiH i donijeli smo zaključak da na jednoj od slijedećih Rektorskih konferencija ovdje u Zenici razgovaramo o toj problematici“, kazao je prof. dr. Elvir Zlomušica, rektor Univerziteta Džemal Bijedić Mostar.

Predsjedavajući Odbora za Rome Dervo Sejdić ističe kako nije riječ samo o Romima i romskom izučavanju romskog jezika nego o svim građanima BiH koji žele da izučavaju romski jezik.

Izazova na tom putu će biti, ali nema nerješivih putanja ako postoji iskrena spremnost za dostizanje zadatog cilja, očuvanja romskog jezika na ovim prostorima. U konkretnom slučaju, to je mnogo više od naučne discipline.

federalna.ba