Objavljeni povjerljivi dokumenti o ubistvu Kennedyja: Šta je CIA pokušala zataškati?
Objavljivanje povjerljivih dokumenata o ubistvu Johna F. Kennedya, jedna je od niza izvršnih uredbi američkog predsjednika Dolanda Trumpa. Atentat na Kennedya obilježio je američku historiju 20. stoljeća i ostavio niz neodgovorenih pitanja. Novo svjetlo na slučaj dat će više od 2.000 novoobjavljenih dokumenata.
Dvadeset drugog novembra 1963. godine u Dallasu je ubijen John Fitzgerald Kennedy, 35. američki predsjednik. Tri ispaljena hica, dva pogotka. Počinilac Lee Harvey Oswald - uhapšen, negirao krivicu i ubijen dva dana kasnije. Službeni zaključak - Oswald je djelovao sam, a predsjednika je ubio iz nepoznatih razloga. Šest desetljeća kasnije brojne teorije, stotine neodgovorenih pitanja i odluka o objavljivanju novog seta povjerljivih dokumenata o atentatu. Po želji i naredbi Donalda Trumpa objavljeno je 80 hiljada otpečaćenih neredigovanih stranica.
“Meni je povjeren zadatak da objavim to, jer su mnogi predsjednici razmatrali, ali nisu objavili. Ja sam rekao – objavite. Čak smo objavili i brojeve socijalnog osiguranja. Nisam želio da se išta briše. Ostalo je na vama da pogledate i procijenite ima li nečega”, rekao je predsjednik SAD-a.
A šta govore novi dokumenti? Većina onoga što je objavljeno u vezi s ubistvom Kennedya nije novo. Novine, ipak, ima, dokumenti otkrivaju detalje o špijunaži sredinom 20. vijeka koje je CIA pokušavala zataškati. U dokumentima se spominje izvjesni Gary Underhill - agent vojne obavještajne službe iz Drugog svjetskog rata, koji je tvrdio da iza atentata stoji grupa agenata CIA-e.
“Cenzurisani dijelovi su prioritet istraživanja. Neki od njih se odnose na Kubu, neki na ono što je CIA učinila ili nije učinila u vezi s Leejem Harveyjem Oswaldom. Neki su o planovima atentata na Castra i koliko znamo, na još neke ljude”, navodi Larry J. Sabato, autor knjige “Kennedy - pola vijeka”.
CIA je, navodno, mjesecima prije ubistva pratila Leeja Harveyja Oswalda u Meksiko i prisluškivala njegove razgovore. Takođe, dokumenti pružaju uvid i u Kennedyev odnos sa CIA-om pred njegovu smrt a pokazuju njegovu kritičnost prema agenciji, posebno njenoj ulozi oblikovanja vanjske politike. Dokumenti bi mogli pomoći odgovoriti na pitanja o bilo kakvoj mogućoj upletenosti Kube u Kennedyjevo ubistvo, budući da je, kako smatraju historičari, Kennedy pokušao upotrijebiti CIA-u da ubije Fidela Castra.
“Vjerujem da će mnogi biti iznenađeni otkrićima, ali pred nama je još mnogo posla”, dodaje Sabato.
Svi dokumenti ipak nisu objavljeni. Pojedine i dalje u tajnosti drže CIA i FBI. Navodno, zbog nacionalne sigurnosti, što i dalje teoretičarima ostavlja prostora za različite teorije, scenarije i šepkulacije. John Fitzgerald Kennedy i dalje će ostati upečatljiva figura američke politike.
federalna.ba