Objavljene hiljade neredigovanih vladinih dosjea o ubistvu JFK-a

Bijela kuća naredila je da se prvi put u cijelosti objave hiljade dokumenata o ubistvu američkog predsjednika Johna F Kennedyja. S objavljivanjem nekih 13.173 datoteka na internetu, Bijela kuća je rekla da je više od 97% zapisa sada javno dostupno. 

Ne očekuju se velika otkrića, ali historičari se nadaju da će saznati više o navodnom ubici. 

Kennedy was shot during a visit to Dallas, Texas, on 22 November 1963. Zakon iz 1992. zahtijevao je od vlade da objavi sve dokumente o atentatu do oktobra 2017. 

U četvrtak je predsjednik Joe Biden izdao izvršnu naredbu kojom je odobrio najnovije objavljivanje. 

No rekao je da će se neki dosjei čuvati u tajnosti do juna 2023. kako bi se zaštitili od moguće "prepoznatljive štete". Nacionalni arhiv SAD-a rekao je da će 515 dokumenata ostati u potpunosti zadržano, a još 2545 dokumenata bit će djelomično zadržano. 

Američka istraga iz 1964., tzv. Warrenova komisija, otkrila je da je Kennedyja ubio Lee Harvey Oswald, američki državljanin koji je prije živio u Sovjetskom Savezu, te da je djelovao sam. Ubijen je u podrumu sjedišta policije u Dallasu dva dana nakon hapšenja. 

Smrt JFK-a izazvala je desetljeća teorija zavjere, ali u četvrtak je CIA rekla da američka obavještajna agencija "nikada nije angažirala" Oswalda i nije zatajila informacije o njemu američkim istražiteljima. Dugogodišnji akademici i teoretičari JFK-a nadali su se da će najnovije izdanje otkriti više informacija o Oswaldovim aktivnostima u Mexico Cityju, gdje se susreo sa sovjetskim časnikom KGB-a u oktobru 1963. 

U svom posljednjem saopćenju, CIA je rekla da su sve informacije koje posjeduje agencija u vezi s njegovim putovanjem u Mexico City prethodno objavljene, dodajući: "Nema novih informacija o ovoj temi u objavi za 2022." 

Ali istraživači iz Fondacije Mary Ferrell, neprofitne organizacije koja je tužila vladu da objavi dosjee, rekli su da je CIA zatajila informacije o Oswaldovom vremenu u Meksiku. Iz fondacije navode da neki zapisi CIA-e nikada nisu predani u arhivu i stoga nisu bili dio upravo objavljene serije. 

Jedan novootkriveni dokument pokazuje da je predsjednik Meksika pomogao SAD-u postaviti uređaje za prisluškivanje sovjetske ambasade u Meksiku bez znanja drugih dužnosnika u meksičkoj vladi. 

Ovaj djelić informacija sakriven je redigiranjem u prethodno objavljenoj verziji datoteke, izvještava BBC-jev američki partner CBS News. Bijela kuća je navela da će objavljivanje dosjea omogućiti javnosti bolje razumijevanje istrage o atentatu. 

Predsjednik Biden je u svojoj naredbi napisao da su "agencije poduzele opsežne napore kako bi pregledale kompletan skup od gotovo 16.000 zapisa koji su prethodno bili objavljeni u redigiranom obliku i utvrdile da više od 70 posto tih zapisa sada može biti objavljeno u cijelosti". Trumpova administracija objavila je hiljade stranica tokom njegovog predsjedničkog mandata, ali je ostale zadržala zbog nacionalne sigurnosti, uprkos zakonu iz 1992. prema kojem su sve informacije trebale biti objavljene do 2017. 

U oktobru 2021. Biden je objavio oko 1500 dokumenata, ali je rekao da ostale drži zapečaćenima. Philip Shenon, bivši novinar New York Timesa i autor knjige A Cruel and Shocking Act: The Secret History of the Kennedy Assassination, kaže da bi novi dosjei mogli rasvijetliti je li vlada možda znala za Oswaldove namjere. 

"Pretpostavljam da bi u ovim dokumentima moglo biti informacija koje sugeriraju da su drugi ljudi prije ubistva Kennedyja znali da je taj čovjek Lee Harvey Oswald opasan i da je možda otvoreno govorio o svojoj namjeri da ubije predsjednika", rekao je za BBC News. "A pitanje je uvijek bilo jesu li vladine agencije, CIA i FBI, imale pretpostavke da je taj čovjek bio opasnost za predsjednika Kennedyja, i da su tada djelovali na temelju te informacije, možda mogli spasiti predsjednika?" 

federalna.ba/BBC