Prilog Amre Ličina

Obilježena 31. godišnjica zločina u Ahmićima

Brojne delegacije i zvaničnici iz Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, posjetili su danas Ahmiće kod Viteza gdje je obilježena 31. godišnjica od masakra nad bošnjačkim civilima. Ubijeno je 116 civila, a najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba.

Prema opisima svjedoka, vojnici HVO-a su u selo Ahmići ušli tog 16. aprila 1993. godine u više malih grupa od pet do deset vojnika, koji su upadali u kuće stanovnika Ahmića i tjerali ih iz njih ili ih ubijali na njihovim pragovima. Većina žrtava ubijena je iz neposredne blizine, a neki muškarci su ubijeni vezani. Neke žrtve su pronađene u neprepoznatljivom stanju, te se pretpostavlja da su bile žive zapaljene, najvjerovatnije bacačima plamena. Adnan Zec, jedan od preživjelih kao 13-godišnjak gledao je kako pripadnici HVO-a ubijaju njegovu cijelu porodicu, a sam je preživio rafal s leđa:

„Pucalo je sa svih strana. Sestre su vrištale i plakale. Uspjeli smo istrčati iz soba u hodnik. U tom nekom momentu i kuća se zapalila, roditelji su bili uspjeli kuću ugasiti i uspjeli smo da siđemo ispod stepeništa. Roditelji su pokušavali shvatiti šta se dešava.“

Enisa Ahmić-Mulić, preživjela svjedokinja iz Ahmića, ispričala je detalje masakra koji je izvršen nad nedužnim civilima:

„Bukvalno je to bio masakr u osvit zore. Nije bilo granatiranja, nego raspored trojica- četvorica na jednu kuću, isto tako na drugu. Prvo ubacuje se bomba da se osobe unutra onesposobe, zatim drugi ulaze i ubijaju. Sam kodni naziv jasno govori da u 48 sati sve treba biti uništeno, spaljeno i ubijeno.“

Advan Akeljić, predsjednik Organizacionog odbora istakao je da je zločin izvršen na sistemski i planski način:

„Postoje mnogi dokazi na osnovu kojih je Sud u Hagu donio presude, a sam kodni naziv akcije „48 sati pepela i krvi“ govori o zločinačkim namjerama čije su posljedice 116 ubijenih civila među kojima je bilo 11 djece i 32 žene.“

Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine, prisustvovao je  obilježavanju 31. godišnjiice masakra u Ahmićima. Kako je kazao boli ga kao čovjeka činjenica da pojedini ljudi nisu shvatili da je iz reda njihovog naroda počinjen najstravičniji zločin:

„Primanje zločinaca i presuđenih ratnih zločinaca kao što je Dario Kordić od strane nekih političara u BiH i davanje na značaju tim političarima, meni se čini da još uvijek taj narod ili predstavnici tog naroda nisu raščistili s tim zločinima i nisu shvatili šta se desilo ‘93. godine u Ahmićima i u nekim drugim dijelovima BiH.“

Bivši komandant britanskog bataljona Bob Stewart, koji je u Ahmiće stigao s grupom bivših britanskih vojnika koji su prvi otkrili zločin u tom mjestu, istakao je da nisu imali dovoljno osoblja niti dovoljno vozila da urade bilo šta da se spriječi zločin u Ahmićima:

“Bili su ovdje do 5 i 25 ujutru, 16. aprila. Kad su otišli, Hrvati su napali. Nismo imali dovoljno ljudstva i vozila da uradimo bilo što. Niko nije heroj. Ali vojnici iz Velike Britanije smatrali su svojom dužnošću da zaštite ljude. Kad mi je naređeno da ranije napustim Bosnu jer je London smatrao da ne postižemo dovoljno, rekao sam svojim ljudima da ćemo se možda morati povući. Većina njih mi je odgovorila – ne postoji šansa da to uradimo, ovi ljudi su kao naša porodica, poput nas su na svaki mogući način”.

U sklopu današnjeg obilježavanja 31 godišnjice od zločina u Ahmićima prikazan je i film o zločinu u Ahmićima u kojem je jedan od haških osuđenika, ratni komandant Hrvatskog vijeća obrane Dario Kordić kazao da bi sve ponovio.

Sa druge strane Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska je održala simboličnu akciju preimenovanja Trga Franje Tuđmana u Trg ahmićkih žrtava, uz podršku mladih iz Inicijativne Aktivističke mreže. Ovom akcijom su željeli podsjetiti na sudski dokazanu odgovornost koju je politički i vojni vrh Hrvatske s Franjom Tuđmanom, Gojkom Šuškom i Jankom Bobetkom imao u ratu u BiH. Također, Inicijativa je uoči 31. godišnjice zločina postavila plakat i na magistralnoj cesti između Viteza i Ahmića u Bosni i Hercegovini na kojem piše “oprostite u ime građana Republike Hrvatske.”

Podsjećamo na današnji dan 16. aprila 1993. godine jedinice HVO-a u Ahmićima kod Viteza su ubile 116 civila. Među ubijenima su djeca uzrasta od tri mjeseca do sedam godina. Najstarija osoba ubijena u tom zločinu imala je 81 godinu. Još uvijek se traga za posmrtnim ostacima 15 osoba. Za ovaj zločin odgovaralo je više osoba pred Haškim sudom, od kojih su svi već na slobodi, uključujući i Darija Kordića, koji je po komandnoj odgovornosti osuđen na 25 godina zatvora.