Nužnost integracije u zajedničko energetsko tržište Evropske unije.

Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, koji je Vijeće ministara BiH utvrdilo krajem prošlog mjeseca i koji će uputiti u hitnu proceduru, donosi brojne benefite za Bosnu i Hercegovinu. Osim što će prodaja i kupovina struje biti uređena uspostavom berze, Bosna i Hercegovina bila bi izuzeta iz mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama, odnosno plaćanja takozvane CBAM takse. Prema procjenama iz BH komiteta CIGRE, naša berza bila bi integrisana u evropsko tržište u roku od godinu dana od dana donošenja zakona.

Donošenjem zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije Bosna i Hercegovina ispunit će dugogodišnje obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i preporuke Evropske komisije i Sekretarijata Energetske zajednice. Međutim, ono što je već opipljivo, izbjeći će uvođenje CBAM-a, a o čemu se radi, pojasnio je ministar vanjske trgovine Staša Košarac:

„Ta sredstva eventualna ostaju u entitetskim fondovima za zaštitu životne sredine i plasirat će se po programu kako utvrde vlade Republike Srpske i Federacije. Na taj način omogućavamo da nam novac ne ide u Brisel, nego da ostaje u Banjaluci, da ostaje u Sarajevu.“

Ono što je dugoročno mnogo značajnije, što bi se odrazilo na svakodnevni život građana, jeste to što ovaj zakon predviđa uspostavu berze električne energije, zahvaljujući kojoj bi struja bila nabavljana po mnogo povoljnijoj cijeni. Profesor na Univerzitetu u Tuzli Mirza Kušljugić:

„U Bosni i Hercegovini imate četiri velika igrača na tržištu električne energije – tri javne državne elektroprivrede i Termoelektranu Stanari ili EFT grupu, i postoji jedan nezanemarljiv, ja bih rekao, s aspekta energije, igrač u domenu puno manjih instalacija, obnovljivih izvora energije. Premda zadnja vjetroelektrana koja je ušla, snage 84 megavata, uopšte nije mala. E sad, imate paradoks da se istovremeno iz Bosne i Hercegovine od ove tri elektroprivrede, recimo, izvozi i druga neka uvozi tu količinu energije. Jasno je: fizički ta energija ne izađe iz BiH. Ona se fizički zatvori unutar BiH, samo što postoje transakcije oko izlaza i ulaza, postoje marže trgovaca, i mislim da je prva stvar koja bi bila vidljiva na jednoj funkcionalnoj berzi ta da bi ovi glavni igrači unutar BiH počeli da trguju međusobno.“

Zašto bi to bilo mnogo povoljnije, plastično je objasnio ekspert za energetiku Amer Jerlagić. Kaže da bi trgovina putem berze, umjesto putem posrednika, osigurala kupovinu struje u trenucima kada je nedostaje po realnim cijenama:

„Berza je transparentna. Da smo imali to u Bosni i Hercegovini, onda bi svaka od elektroprivreda unutar dana, unutar sata, pa čak i 15 minuta mogla kupovati one količine koje nedostaju po sistemu berze – ponuda, potražnja i cijena, ali bez bilo kakvih posrednika. Jer neko bi prijavio na berzi svoje viškove, neko bi prijavio svoje potrebe jer ima manjak, i onda je sučeljenje direktno na berzi, nema posredovanja. Nažalost, u Bosni i Hercegovini još uvijek je sistem posredovanja.

Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijad Bajramović kazao je da bi donošenje zakona, osim što bi donijelo niz strateških efekata, uključujući liberalizaciju tržišta, podsticanje konkurencije i investicija i jačanje regulatornog okvira, približilo Bosnu i Hercegovinu integraciji u zajedničko energetsko tržište Evropske unije. Smatra da bi berza električne energije mogla biti formirana i integrisana u interno Evropsko tržište električne energije u roku od godinu dana od donošenja zakona, ali da bi ukupan proces, koji podrazumijeva niz ugovora i sporazuma sa susjednim i regionalnim berzama i kompanijama, trajao najmanje dvije–tri godine.