Nukić za FR: ECB nema prostor za radikalno povećanje kamatnih stopa

Evropska unija upozorila je 12. marta da bi stopa inflacije ove godine mogla premašiti tri posto ako rat na Bliskom istoku dovede do toga da cijena nafte ostane oko 100 dolara po barelu, a cijena gasa bude povećana u narednom periodu. Evropske centralne banke našle su se pod pritiskom finansijskih tržišta da povećaju kamatne stope, jer je rat u Iranu ponovo pokrenuo strah od novog vala inflacije. Ovo podsjeća na situaciju iz 2022. godine kada je rat u Ukrajini izazvao energetski šok i nagli rast inflacije.

Da li je ovaj put Evropska centralna banka spremnija da ne bi doživjeli isti inflacijski šok kao 2022. godine, kakvo kretanje međubankarske kamatne stope euribora možemo očekivati, koliko je domaći bankarski sektor imun na globalne krize te od čega zavisi otpornost domaćeg finansijskog tržišta na globalne poremećaje, u nedjeljnom intervjuu govorio je Admil Nukić, pomoćnik direktora Agencije za bankarstvo FBiH za superviziju banaka.

„Postoje bitne i suštinske razlike krize koju imamo danas u odnosu na krizu koja je nastala početkom rata u Ukrajini. Prije događaja, vezano uz Ukrajinu, ECB i većina vodećih centralnih banaka imali su aktivne monetarne mjere i pokušavali su da ožive i ojačaju ekonomije nakon Covida. To je u suštini dovelo do nečega što se popularno zvalo višak novca na tržištu i imali smo negativne kamatne stope koje su u momentu, kada je nastala kriza, u suštini predstavljale teret ili indikator lošeg stanja monetarnog sistema u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Sada imamo nešto drugačiju situaciju. Protekle četiri godine imali smo izboje inflacije i kamatne stope su se ubrzano mijenjale na razvijenim tržištima. U protekloj godini postignuta je  ravnoteža željene inflacije i prosječnog nivoa kamatnih stopa te postignut nivo rasta ekonomija od približno dva posto, što je u određenoj mjeri zadovoljilo ECB. Ono što trenutno imamo je stanje šoka. Smatram da treba biti oprezan kod davanja prognoza. Ono što je sasvim sigurno jeste da je prostor vodećim centralnim bankama, što uključuje naravno i ECB, u ovom momentu sužen da značajno povećavaju kamatne stope. Ja bih rekao, cijenjeći podatke s kojima raspolaže Agencija za bankarstvo FBiH i statistike koje su nama dostupne, da ECB neće imati prostor za bilo kakvo radikalno povećanje kamatnih stopa. Ono što imamo u proteklih nekoliko dana blage su oscilacije u stopama iz spektra euribora, što su u suštini  privremene reakcije tržišta koje će se određenom momentu smiriti, a ECB sigurno neće pratiti situaciju na taj način nego će svojim mjerama nastojati da održi nivo ekonomske aktivnosti koja je već ugrožena zbog pitanja tarifa. Ako bi se usudili prognozirati, ECB ne bi trebala mijenjati svoju politiku, ukoliko se desi promjena do kraja ove godine, ona mora biti vrlo blaga, jer bi time potakla šokove na tržištu koji u ovom momentu nisu potrebni. Naš bankarski sistem je uspostavio vrlo povoljnu ravnotežu ponude i potražnje za novcem, tako da mi ne ovisimo o situacijama koje se dešavaju na vanjskim tržištima. Mi imamo autonomnu internu stabilnost. Postoje značajne velike rezerve kada je u pitanju likvidnost i kapital te mi sigurno možemo bez velikih posljedica, ukoliko budemo mudri i ovu krizu prebrodimo tako da naša ekonomija, prije svega, i građani ne osjete poremećaje u finansijskom sistemu.“