Novi spor Bosne i Hercegovine i Hrvatske: Planiran migrantski centar na Željavi

Neriješenim odnosima Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske pridružuje se novi problem, s obzirom na to da vlasti Hrvatske planiraju izgradnju migrantskog centra na lokalitetu bivšeg vojnog aerodroma Željava, između Nacionalnog parka Una i Plitvičkih jezera. Riječ je o centru za prihvat više od 1.500 migranata.

Od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine očekuje se aktivnije uključivanje u rješavanje ovog pitanja, posebno imajući u vidu da su već upućena poslanička pitanja predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto. Dok nadležni uglavnom ne daju konkretne odgovore, građani s obje strane granice izražavaju zabrinutost zbog mogućih posljedica.

Trgovska gora opterećuje odnose dviju država

Neriješeno pitanje Trgovske gore godinama opterećuje odnose Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Iako institucije Bosne i Hercegovine upozoravaju na rizike skladištenja radioaktivnog otpada uz rijeku Unu, politika ignorisanja se nastavlja. Sada Hrvatska, uz samu granicu, planira i novi migrantski centar na Željavi. Godine migrantske krize, haosa u kampovima i sigurnosni izazovi uspomene su kojih se Bišćani nerado sjećaju.

„Opet će to pasti na nas. Nažalost, mi nismo zemlja Evropske unije i sve se svodi na to – samo da nije u mom dvorištu“, kazao nam je jedan od građana Bihaća.

„Mislim da to nije dobro i da bi tamo trebalo napraviti nešto drugo“, rekao je drugi anketirani građanin.

Reakcije vlasti u Bihaću

Planirana izgradnja Prihvatnog centra za Migrante na Željavi novi je udar na grad koji je u prethodnim godinama podnio najveći teret migrantske krize. Vlasti u Bihaću ogorčene su izostankom reakcije državnih institucija. Strahuju da bi novi centar mogao značiti povratak situacije koja je već jednom izmakla kontroli. 

„Ponovo smo vraćeni u period kada smo strahovali šta će se desiti. Nije riječ samo o prihvatnom centru, nego o detencijskom centru koji će služiti kao svojevrsni zatvor“, kaže gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić (POMAK).

Izgradnja centra na Željavi je neprihvatljiva, izričit je i Albin Muslić, državni parlamentarac. Uputio je inicijativu prema Ministarstvu vanjskih poslova BiH i predsjedavajućoj Vijeća ministara Borjani Kiršto da se pod hitno poduzmu mjere koje bi spriječile izgradnju.

„Posebno me zabrinjava što je predsjedavajuća na moje pitanje o planiranoj gradnji odgovorila da nema saznanja, što je apsolutno neprihvatljivo. Ne možemo se inertno ponašati" poručuje Muslić.

Otpor građana u Hrvatskoj

A da je otpor građana već počeo pokazuju protesti koji su održani krajem februara s druge strane Željave u Hrvatskoj, u općini Plitvička Jezera. Građani i tamo jasno poručuju da ne žele migrantski centar u svojoj blizini.

„Ako nam to naprave, turizam će propasti. Ljudi su već uložili mnogo novca u apartmane, a turisti rado dolaze ovdje“, kaže nam jedna mještanka.

„Ako se centar izgradi na Željavi, možemo zatvoriti naše poslove – od turizma neće biti ništa“, zaključuje jedan mještanin.

I dok konrektnih odgovora iz državnih institucija Bosne i Hercegovine još nema. S druge stane projekat se već razmatra kao realan.

„Bojimo se da smo dovedeni pred svršen čin zbog strateških odluka i migrantskih ruta. Ne znamo kada bi gradnja mogla početi niti da li je odluka konačna. Tu sad postoji priča o privremenom centru koji bi trebao na pisti pozicionirati 450 kontejnera“, izjavio je načelnik Općine Plitvička Jezera Hrvoje Matejčić .

"Prije nego što bi potencijalno došli prvi migranti na taj lokalitet, da se od strane vlasti Bosne i Hercegovine moraju poduzeti konkretne pravne radnje prema Vladi Republike Hrvatske i da se izrazi jasan stav da smo protiv", ističe Muslić.

Evropski kontekst i planovi

Ipak, prema navodima, gradonačelnika Bihaća Elvedina Sedića, privremeni prihvatni centar na Željavi će biti biti formiran već u šestom mjesecu ove godine.

A to potvrđuje informacija koju smo dobili od Matejčića - da Hrvatska mora barem započeti izgradnju centra ove godine kako bi dobila novac od EU za ovaj projekt te da je ovo dio dugoročne strategije Evrope.

„Evropska unija zapravo planira one nepoželjne parkirati izvan ili na samoj granici Evropske unije i da onda uzima one koje su im potrebni, ili one koji će dobiti odobrenje za azil“, kazao je Sedić.

Matejčić, ipak, tvrdi da nije sve izgubljeno. Dodaje da imaju pravo pružati građanski otpor kako bi zaštitili ovo područje te da  Željava mora biti otvorena za građane i turizam da bi se odluka o izgradnji prihvatila.

"Građani sad očekuju da vide konačno što je to što država tu želi, traži i koji su njihovi uvijeti i šta dobijamo mi od toga ili ne dobijamo", poručuje on.

Dok odgovori izostaju, planovi se kroje, a Željava postaje novi izazov za Bosnu i Hercegovinu, osim Trgovske gore.

federalna.ba