NI POSLJEDNJI DAN 2023. NE DONOSI NADU PALESTINCIMA DA ĆE STRADANJA USKORO PRESTATI

Godinu koja je na izmaku obilježili su razorni zemljotresi u Turskoj i Siriji početkom februara, nastavak rata u Ukrajini i krvoproliće na Bliskom Istoku, koje je, nakon 7. oktobra i napada Hamasa na južni Izrael, eskaliralo i dovelo do stravičnih razaranja pojasa Gaze i zločina izraelske vojske nad Palestincima, koji su dosegli razmjere genocida. Za nepuna tri mjeseca, u enklavi je ubijeno gotovo 22 hiljade ljudi. Oko dva miliona Palestinaca interno je raseljeno. Ljudima u Gazi prijete humanitarna katastrofa i epidemije zaraznih bolesti. Ni protekla noć ni posljednji dan 2023. godine ne donose nadu Palestincima da će stradanja uskoro prestati.

Snažni artiljerijski i zračni napadi izraelske vojske, posebno na centralne i južne dijelove Gaze, ne prestaju. U napadima koji se čine sve intenzivnijim, posebno na grad Kan Junis (Khan Yunis) i izbjeglički kamp Nusejrat (Nusseirat), ubijeni i ranjeni, dnevno, broje se stotinama. Tokom noći na udaru izraelske vojske ponovo je bio grad Rafah. Medicinski izvor potvrdili su da je u centralnim područjima enklave tokom noći i jutra ubijeno više od 60 i ranjeno oko 200 ljudi. Agencija Ujedinjenih nacija za humanitarne poslove objavila je da je izraelsko bombardiranje iz zraka, sa kopna i mora nastavljeno u većem dijelu pojasa Gaze, naročito u izbjegličkim kampovima u centralnoj Gazi:

„Širenje bolesti u Gazi je intenzivirano, naročito zbog nedavnog masovnog raseljavanja stanovnika iz sjevernog i centralnog dijela u južni dio opkoljene enklave. U zračnom napadu u blizini Evropske bolnice u Kan Junisu poginulo je pet osoba. Od Izraela tražimo odobrenje za uvoz telekomunikacijske opreme da bi bio formiran nezavisni komunikacijski sistem za humanitarne službe, jer Izrael nastavlja blokirati telekomunikacije širom pojasa Gaze.“

Prema nekim najavama, izraelski ratni kabinet sastat će se danas da bi razgovarao o razmjeni talaca i zatvorenika, dok premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) najavljuje nastavak rata. Kazao je, također, da granično područje između pojasa Gaze i Egipta treba biti pod kontrolom Izraela:

„Filadelfijski koridor ili, tačnije rečeno, južna tačka Gaze mora biti u našim rukama. Mora biti zatvorena. Jasno je da bilo kakvo drugo rješenje ne bi osiguralo demilitarizaciju koju tražimo.“

Izraelske novine Mariv (Maariv) prenijele su izjavu ministra vanjskih poslova Elija Koena (Cohen) koji je rekao da izraelska vlada snosi odgovornost za napad 7. oktobra te da je neophodno formirati istražni odbor. Dodao je da je rano govoriti o naseljavanju pojasa Gaze i da je na prvom mjestu ponovno uspostavljanje sigurnosti. “Neće biti Hamasa, a mi ćemo vratiti taoce. Preuzet ćemo sigurnosnu kontrolu nad Gazom”, rekao je Koen. Istovremeno, u Tel Avivu su sinoć održani protesti porodica talaca koje drži Hamas. Tražili su njihovo oslobađanje i ponovo pozvali izraelskog premijera na odgovornost. Izraelske vlasti ranije su saopćile da se 129 osoba vodi kao nestalo nakon što su tokom napada Hamasa 7. oktobra odvedeni u Gazu. Protesti su uslijedili nakon što je Netanjahu najavio nastavak rata protiv Hamasa. Organizacija islamske saradnje pozdravila je odluku Južnoafričke Republike da podigne tužbu za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde u Den Hagu (Den Haag). Organizacija poziva Sud da brzo odgovori na zahtjev.

„Okupacijska sila Izrael provodi genocid neselektivnim ciljanjem civilnog stanovništva, ubijanjem i ranjavanjem desetina hiljada Palestinaca, prisilnim raseljavanjem, sprečavanjem dobijanja osnovnih potrepština i humanitarne pomoći, uništavanjem zgrada, te zdravstvenih, obrazovnih i vjerskih institucija.“

U izraelskim bombardiranjima od 7. oktobra do danas uništeno je 70 posto kuća u Gazi, objavio je vladin ured za medije. Videosnimak, do kojeg je došla Al Džazira (Al Jazeera), prikazuje masovno uništavanje historijskih znamenitosti u gradu Gazi.