Netflix oživljava ubistvo zaboravljenog američkog predsjednika: Jamesa Garfield, genijalac kojeg su ubili politika i medicina

Nasljednici Jamesa Garfielda, 20. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, decenijama su s ponosom čuvali uspomenu na njegov život, ali rijetko su govorili o njegovoj smrti. “Znali smo da je ubijen na željezničkoj stanici,” prisjeća se James Garfield III, njegov potomak u šestom koljenu. “Čitali smo o tome u knjigama, ali smo nekako uvijek prelazili preko toga.”

Sve se promijenilo 2011. godine kada je američka autorica Candice Millard objavila knjigu Destiny of the Republic: A Tale of Madness, Medicine and the Murder of a President. Djelo je izazvalo novi val interesa za čovjeka čija je kratka, ali iznimna politička karijera bila gotovo izbrisana iz kolektivnog sjećanja. Millardina knjiga sada je poslužila kao inspiracija za Netflixovu seriju “Death By Lightning”, u kojoj Michael Shannon tumači predsjednika Garfielda, a Matthew Macfadyen atentatora Charlesa Guiteaua.

Serija obećava da će napokon staviti svjetlo na jednog od najpotcjenjenijih američkih lidera — čovjeka koji se iz siromaštva uzdigao do najvišeg položaja u državi, da bi mu život bio brutalno prekinut nakon samo 200 dana na funkciji, ne samo metkom već i pogubnim nemarom tadašnje medicine.

Od siromaštva do predsjedničkog ureda

James A. Garfield bio je posljednji američki predsjednik rođen u brvnari – 1831. godine, u saveznoj državi Ohio. Otac mu je umro kada je imao samo godinu i po, a majka Eliza sama je podizala petoro djece. Od ranog djetinjstva bio je strastven čitatelj i nezasitno radoznao. Radio je na riječnim kanalima kako bi zaradio novac za školovanje, a kasnije postao pravnik, svećenik, predsjednik Hiram koledža i državni senator.

Oženio je svoju školsku kolegicu Lucretiju Rudolph, s kojom je imao sedmero djece. Kao gorljivi unionist, Garfield je građanski rat doživljavao kao “sveti rat protiv ropstva” i dogurao do čina general-majora u vojsci Unije.

“Bio je nevjerovatno inteligentan, hrabar i napredan za svoje vrijeme,” objašnjava Candice Millard. “Da je poživio, sigurna sam da bi bio jedan od najvećih američkih predsjednika.”

Politički uzlet bez ambicije

Abraham Lincoln ga je 1863. nagovorio da napusti vojsku i prihvati mjesto u Zastupničkom domu Kongresa, gdje je služio 17 godina kao republikanac. Bio je jedan od najsnažnijih zagovornika prava Afroamerikanaca, smatrajući njihovu ravnopravnost moralnim zavjetom krvavo izborene pobjede u ratu.

Garfield je bio poznat po briljantnom umu – autor je vlastite geometrijske dokazane Pitagorine teoreme, govorio je latinski i grčki, a dijelove Eneide znao je napamet.

Na republikanskoj konvenciji 1880. godine, kada se stranka podijelila između pristalica Ulyssesa Granta i Jamesa G. Blainea, Garfield je ušao kao podrška svom prijatelju Johnu Shermanu. No nakon burnog zastoja i 36 krugova glasanja, delegati su, oduševljeni njegovim govorom, spontano uzviknuli: “Hoćemo Garfielda!” — i neočekivano ga izabrali za predsjedničkog kandidata. “Garfield je jedinstven među američkim predsjednicima jer nije želio vlast,” naglašava Millard. “Nije bio spreman žrtvovati svoje vrijednosti radi položaja. Kad je postao predsjednik, nije dugovao nikome ništa, i to mu je davalo moralnu snagu kakvu rijetko viđamo.”

Borba protiv korupcije i političkih “bossova”

Najveći sukob njegovog kratkog mandata bio je s moćnim senatorom Roscoom Conklingom, vođom takozvanih “Stalwarta”, koji su zahtijevali kontrolu nad federalnim imenovanjima i unosnim pozicijama u New Yorku. Garfield je to odbio, jasno poručivši da predsjednik nije “službenik Senata, već izvršni organ Sjedinjenih Država.”

Njegova odlučnost kulminirala je u političkom obračunu koji je završio njegovom pobjedom i simbolično označio trijumf reformi nad partijskim mašinerijama. No dok je Garfield pokušavao modernizirati američku politiku, iz sjene ga je pratio mentalno nestabilni čovjek čije će ime postati sinonim za fanatični delirij: Charles Guiteau.

Ludilo koje je promijenilo historiju

Guiteau, propali pravnik i samoproglašeni propovjednik, vjerovao je da je bogomdan. Nakon Garfieldove pobjede, uvjerio se da je upravo on zaslužan za taj trijumf zbog svog nevažnog propagandnog govora. Opsjednut željom za moći, svakodnevno je uznemiravao predsjednika i ministre, zahtijevajući da bude imenovan američkim konzulom u Parizu. Kada je odbijen, njegov bijes se pretvorio u mesijansku fantaziju. 2. jula 1881. godine, samo četiri mjeseca nakon inauguracije, Garfield je stigao na željezničku stanicu u Washingtonu kako bi otputovao na okupljanje bivših kolega s koledža. Guiteau je iskočio iz gomile i pucao mu dva puta u leđa, uzvikujući: “Ja sam Stalwart! Arthur će biti predsjednik!”

Ubijen – ne metkom, nego doktorima

Garfieldove rane nisu bile smrtonosne. Ljekari danas vjeruju da bi preživio da je ostavljen na miru. Umjesto toga, uslijedio je niz kobnih grešaka koje su ga polako ubile. “Zamislite najprljavije mjesto – peron željezničke stanice pun konjskog izmeta,” opisuje Millard. “Tamo je pao i odmah su ga okružili doktori koji su golim, neopranim rukama tražili metak.”

Liječnik s ironičnim imenom Doctor Willard Bliss preuzeo je brigu o ranjenom predsjedniku, ignorišući savjete o sterilizaciji instrumenata, i svojim neprestanim sondiranjem izazvao sepsu i trovanje rane. Čak je angažovao Alexandra Grahama Bella da pomoću metalnog detektora pronađe metak – što nije uspjelo.

Garfield je 79 dana trpio nesnosne bolove, izgubio više od 40 kilograma i umro 19. septembra 1881. godine. Na autopsiji je otkriveno da su rane bile prepune gnoja i infekcije – bio je doslovno proždrt od bolesti koju su izazvali njegovi liječnici.

Ubojica koji se smatrao herojem

Guiteau je, međutim, bio uvjeren da je učinio “djelo Božje”. Uživo je davao intervjue, pozirao fotografima i nudio brak “svakoj bogatoj djevojci mlađoj od 30 godina”. Na suđenju je tvrdio da nije on ubio predsjednika, nego njegovi doktori – ali porota nije imala razumijevanja. Proglašen je krivim i obješen 1882. godine.

Njegova smrt, međutim, donijela je i neočekivani politički obrat. Chester Arthur, koji je postao predsjednik nakon Garfieldove smrti, iznenadio je javnost i pokrenuo reforme državne službe, uvodeći meritokratski sistem zapošljavanja zakonom Pendleton Civil Service Reform Act. Taj zakon danas važi kao najvažnije naslijeđe Jamesa Garfielda.

Zaboravljeni heroj američke historije

Garfield je bio drugi od četiri američka predsjednika koji su ubijeni na dužnosti. Dok se ubistva Lincolna i Kennedyja i dalje prepričavaju i analiziraju, Garfieldova tragična sudbina gotovo je izbrisana iz američkog pamćenja. Tek je 2018. godine na mjestu atentata u Washingtonu postavljena spomen-ploča.

Candice Millard se nada da će Netflixova serija “Death By Lightning” oživjeti interes javnosti, osobito mlađih generacija. “Ne može se razumjeti težina te tragedije ako ne razumijete kakav je čovjek Garfield bio,” kaže ona. “Bio je mudar, hrabar, empatičan i ispred svog vremena.”

Kreator serije, Mike Makowsky, koji je snimao u Budimpešti, dodaje: “Garfield je bio istinski renesansni čovjek – vjerovao je u obrazovanje za sve, borio se za građanska prava i reforme. Njegova smrt je jedno od velikih ‘šta bi bilo kad bi bilo’ u američkoj povijesti.”

Serija, ne samo da donosi priču o atentatu i političkoj drami Gilded Agea, nego i emocionalni portret predsjednika koji je mogao promijeniti smjer američke historije – da mu nisu presudili fanatik i nestručni doktori.

federalna.ba/The Guardian