Netanyahuova šesta posjeta SAD-u: Savezništvo u sjeni regionalne krize
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu će u Bijeloj kući ugostiti izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, u trenutku kada rastu tenzije širom Bliskog istoka i kada se intenziviraju pregovori o ograničavanju iranskog nuklearnog programa. Posjeta dolazi u osjetljivom geopolitičkom trenutku, uz pojačano američko vojno prisustvo u regiji i upozorenja Washingtona Teheranu da bi mogao uslijediti odgovor ukoliko ne dođe do novog sporazuma o nuklearnom naoružanju, javlja BBC.
Fokus susreta: Iran i nuklearni program
Netanyahu bi tokom razgovora s Trumpom trebao snažno insistirati na postizanju sporazuma koji bi zaustavio obogaćivanje uranija u Iranu, ali i ograničio podršku Teherana regionalnim savezničkim i paravojnim grupama poput Hamasa i Hezbollaha. „Predstavit ću predsjedniku naš pogled na principe ovih pregovora“, izjavio je Netanyahu novinarima prije polaska za Sjedinjene Američke Države.
Izraelski premijer već godinama tvrdi da Iran predstavlja egzistencijalnu sigurnosnu prijetnju za Izrael, te da se iranski utjecaj u regiji mora odlučno suzbiti. U saopćenju iz njegovog ureda navodi se da „svaki pregovor mora uključivati ograničavanje balističkih projektila i prekid podrške iranskoj osovini“, čime se misli na mrežu saveznika i oružanih grupa koje Teheran podržava širom Bliskog istoka.
S druge strane, Iran poručuje da neće pristati na ograničavanje obogaćivanja uranija sve dok zapadne zemlje ne ublaže sankcije koje su ozbiljno pogodile njegovu ekonomiju. Teheran smatra da su sankcije glavni uzrok ekonomske krize i poručuje da bez njihovog ublažavanja nema ustupaka.
Pojačano američko vojno prisustvo
Posjeta Netanyahua dolazi u trenutku kada SAD povećavaju vojno prisustvo u regiji. Predsjednik Trump upozorio je da bi mogao poduzeti akciju protiv Irana ukoliko pregovori o nuklearnom sporazumu propadnu. U utorak je izjavio da razmatra slanje druge udarne grupe nosača aviona na Bliski istok. Nosač aviona USS Abraham Lincoln već je prošlog mjeseca raspoređen u regiji, nakon što je Trump zaprijetio napadom na Iran kako bi zaustavio, kako je naveo, obračun režima s masovnim protestima u kojima su hiljade ljudi izgubile živote.
„Imamo armadu koja ide tamo, a možda će i druga krenuti“, rekao je Trump u intervjuu za Axios, dodajući da Iran „jako želi postići dogovor“ te da diplomatsko rješenje i dalje ostaje moguće. Izraelski zvaničnici su također naglasili da Izrael zadržava pravo na samostalnu vojnu akciju protiv Irana ukoliko ne bude postignut sporazum sa SAD-om koji bi zadovoljio izraelske sigurnosne interese.
Netanyahu pod pritiskom desnice
Netanyahuova posjeta je šesta od Trumpovog povratka u Bijelu kuću, što ga čini svjetskim liderom s najviše zvaničnih posjeta Washingtonu u tom periodu. Njegova bliskost s Trumpom dodatno je učvrstila strateški savez između dvije zemlje. Međutim, izraelski premijer suočen je s pritiskom saveznika iz svoje krajnje desne vlade da iskoristi dobre odnose s Trumpom kako bi osigurao sveobuhvatan sporazum koji bi u potpunosti adresirao izraelske sigurnosne zabrinutosti.
„Izrael strahuje da bi u žurbi da postigne sporazum s Iranom predsjednik mogao prihvatiti dogovor koji ne obuhvata iranski raketni program niti podršku posredničkim grupama, ili koji bi Iranu ostavio određeni ostatak nuklearnog programa“, izjavio je Dan Byman, profesor na Univerzitetu Georgetown.
On dodaje da među izraelskim i drugim američkim saveznicima postoji bojazan da Trump „želi sporazum više nego što želi tačno određeni ishod“.
Iran u slabijoj poziciji?
Analitičari smatraju da je iranski režim trenutno u slabijoj poziciji nego ranije, nakon masovnih protesta i dvanaestodnevne zračne kampanje koju su prošle godine izvele SAD i Izrael. „Iranski režim je danas zaista ranjiv“, ocijenio je Mohammed Hafez, profesor na Naval Postgraduate School i stručnjak za bliskoistočnu politiku. „SAD i Izrael vjeruju da drže sve karte u rukama, dok je Iran u defanzivi, pa zato postavljaju maksimalističke zahtjeve.“
Trump je tokom svog prvog mandata povukao SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom koji je bio postignut za vrijeme administracije Baracka Obame. Prošle godine njegova administracija ponovo je pokrenula razgovore s Teheranom s ciljem postizanja novog sporazuma. Ipak, uprkos oštroj retorici, pojedini bivši američki zvaničnici smatraju da Trump vjerovatno želi izbjeći direktan vojni sukob s Iranom, posebno u izbornoj godini.
„Ne mislim da Trump želi veliki vojni sukob s Iranom u izbornoj godini“, izjavio je James Jeffrey, bivši američki ambasador u Iraku i Turskoj. „I mislim da su Iranci toga svjesni.“
Paralelni pregovori o Gazi
Netanyahuova posjeta Washingtonu odvija se i u kontekstu osjetljivih pregovora između Izraela i Hamasa o implementaciji naredne faze primirja u Gazi.
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da „Izrael nikada u svojoj historiji nije imao boljeg prijatelja od predsjednika Trumpa“, te naglasila da Washington nastavlja blisko sarađivati s Izraelom na provedbi, kako je nazvala, „historijskog mirovnog sporazuma za Gazu“ i jačanju regionalne sigurnosti.
Primirje između Izraela i Hamasa dogovoreno je prošlog oktobra.
Od stupanja na snagu prve faze primirja, obje strane se međusobno optužuju za česta kršenja dogovora. Pregovori o drugoj fazi, koja predviđa razoružanje Hamasa, potpuno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze i obnovu razrušene teritorije, za sada ne bilježe značajniji napredak.
federalna.ba