Neophodno popraviti imidž zemlje i poboljšati ambijent za ulaganja
BiH ima slab privatni sektor i ozbiljne teškoće da privuče investicije zbog pravne nesigurnosti i komplicirane birokratije. Da bi se zemlja ekonomski razvijala potrebno je popraviti imidž zemlje i poboljšati ambijent za ulaganja. Dok smo po svjetskim parametrima skupo mjesto za biznis, investitori nam neće dolaziti.
Priča o unaprjeđenju poslovnog ambijenta traje decenijama i ako je suditi po odnosu vlasti prema zahtjevima i prijedlozima poslovnog sektora, još će potrajati.
“Ovdje zaista ovoj državi trebaju jedne ozbiljne reforme koje će, između ostalog, i privući strane investicije i jednostavno poboljšati zapošljavanje i standard naših radnika i građana, itd.”, istakao je Adnan Smailbegović, predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH.
Poslovna zajednica je predlagala reformska zakonska rješenja, od 30-ak prihvaćena tek četiri. Uz to i očita je neefikasnost administracije, primjer državno tijelo u čijoj su nadležnosti pored ostalog i pitanja stranih ulaganja, Komisija za vrijednosne papire.
“Ja imam podatak da negdje otprilike preko 300, možda čak i 400 predmeta različitih da kažem čeka na odluku Komisije, pozitivnu ili negativnu, da bi mogli ići dalje. Naravno nisu to sve investicije ali ima dosta značajnih investicija”, dodaje Smailbegović.
Da uprkos lošem poslovnom ambijentu, privlačenje stranih investicija nije nemoguća misija, potvrđuju to primjeri Žepča, Tešanja, Živinica, ali i Zenice, nekadašnjeg centra teške industrije. Tamošnjoj Razvojnoj agenciji to je među prioritetima.
“Mi pokušavamo spojiti domaću privredu sa svim inostranim partnerima, inostranim investitorima, naravno i sa loklanim firmama i svim onima koji žele razvijati poslovnu saradnju”, pojašnjava Senad Pašalić, direktor Razvojne agencije ZEDA Zenica.
Ovo su neki od primjera koji potvrđuju pravilo da smo za strane investitore i 25 godina nakon rata zemlja konflika, a razlozi zbog kojih je sve manje spremnih na ulaganja u našoj zemlji je nesigurnost - politička, ekonomska, pravna.
“Česte političke krize svake dvije godine, shodno izborima, određene ekonomske krize u smislu blokada, nedonošenja nekih odluka i pravne krize u smislu da ne donosimo na vrijeme određene zakone koji treba da prihvate, odnosno omoguće lakšu realizaciju stranih direktnih investicija”,navodi ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Ne treba zanemariti da se svjetska ekonomija zbog pandemije suočava sa velikom krizom, ali da uređene zemlje nalaze način da ublaže posljedice. Vlasti u BiH, nažalost, istrajavaju na podgrijavanju krize, ali i ignoriranju korupcije koja, također, ugrožava strana ulaganja.
federalna.ba