Negiranja zločina će uvijek biti, ali problem je kad negiranje i relativizacija zločina postanu politički instrument

28 godina prošlo je od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen rat i genocid u BiH. U danima smo obilježavanja 80. godišnjice prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a, u danima u kojima želimo i moramo dati poseban značaj i težinu razgovorima o tekovinama koje su obnovile i potvrdile državnost i cjelovitost BiH, jednakopravnost njenih naroda i građana i njene čvrste srednjevjekovne granice. O značajnim datumima za BiH i njene građane, o tome, kako ih doživljavamo i zašto su ukloni prema njima različiti, o borbi za interpretaciju događaja iz prošlosti, relativizaciji i revizionizmu,  vakumu na putu od Dejtona do Brisela, ozbiljnosti prijetnji o secesionizmu iz RS-a, Međunarodnoj interdisciplinarnoj konferenciji o jeziku, nasilju i potrazi za mirom u istočnoj i jugoistočnoj Evropi, održanoj u Beču, na kojoj je prezentirao svoj rad o temi: Oružje: retorika počinitelja i genocid u Bosni, o knjizi „Nastanak Republike Srpske; od regionalizacije do strateških ciljeva 1991-1992.“, čiji je autor, sa kolegama, dr. Jasminom Medićem i dr. Muamerom Džananovićem, u današnjem Intervjuu na Federalnom radiju razgovaramo sa dr. Hikmetom Karčićem naučnim saradnikom  Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.