Ne nazire se kraj ratu u Ukrajini
Agresija Rusije na Ukrajinu 24. februara nesumnjivo je uzrokovala najveću krizu od okončanja Hladnog rata. Došlo je do tektonskih promjena u međunarodnim odnosima i globalnoj ekonomiji. Invazija ruskih snaga, iz Rusije i Bjelorusije, odnijela je hiljade života vojnika i civila i dovela do najveće izbjegličke krize u Evropi od Drugog svjetskog rata.
„Okolnosti zahtijevaju od nas čvrste i hitne akcije. Narodne Republike Donbasa zatražile su pomoć od Rusije. U tom smislu, odlučio sam provesti specijalnu vojnu operaciju čiji je cilj zaštita ljudi koji tokom osam godina trpe zlostavljanje i genocid koji čini režim iz Kijeva", kazao je predsjednik Rusije Vladimir Putin 24. februara.
Ledenog izraza lica, ruski predsjednik je pod krinkom specijalne operacije započeo brutalnu agresiju na Ukrajinu pravdajući se tvrdnjama da želi "denacifikacju" te zemlje i svrgavanje nacističkog režima u Kijevu. Njegove snage, koje je mjesecima koncentrirao u Bjelorusiji, te na jugu i istoku Ukrajine, brzo su stigle nadomak Kijeva, ali su još brže bile primorane na povlačenje ostavljajući za sobom stotine komada oklopnog i drugog teškog naoružanja. Ipak, već drugog dana invazije, ukrajinski predsjednik je pozivao ruskog kolegu za pregovarački sto, što je ovaj osiono odbio pozivajući ukrajinske vojnike da preuzmu vlast u Ukrajini. Dakako, to se nije desilo, a već nakon 10-ak dana je bilo jasno da od Putinove specijalne operacije nema ništa.
“Nacija smo koja je u samo jednoj sedmici uništila neprijateljske planove. Planove koje su pravili godinama. Nečasne planove pune mržnje prema našoj zemlji i našem narodu, prema svim ljudima koji imaju slobodu i srce. Zaustavili smo ih. Pobjeđujemo ih. Naši vojnici, naši čuvari granica", istakao je u martu predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Zapadni saveznici predvođeni Amerikom, čvrsto su stali na stranu Ukrajine, ocijenivši rusku agresiju brutalnim imperijalnim ratom. Čak i nakon pada Hersona, Marijupolja, i drugih gradova na jugu i istoku Ukrajine, ta podrška nije posustajala, naprotiv.
„Naš cilj mora biti da spriječimo pobjedu Rusije u ovom ratu. To je pozadina svih naših aktivnosti, bilo da se radi o pošiljkama oružja, slanju finansijske ili humanitarne pomoći, prihvatanju izbjeglica, ili uvođenju sankcija, svih paketa koje na globalnom, svjetskom nivou usvajamo", istakao je njemački kancelar Olaf Scholz.
Tokom ljeta i rane jeseni uslijedila je snažna ukrajinska kontraofanziva u kojoj je oslobođena Harkovska oblast, a kruna tih operacija bila je oslobođenje Hersona, grada koji je među prvim pao pod rusku kontrolu.
“Preduzećemo mjere za zaštitu naših ljudi u oblasti Herson, u oblasti Zaporožja, u Donbasu, na trenutno okupiranim teritorijama Harkivske oblasti, i na Krimu. Ova farsa na okupiranim teritorijama ne može se nazvati ni imitacijom referenduma", kazao je Zelenski.
Otpor Ukrajinaca, podstaknut ogromnom pomoći zapadnih zemalja, doveo je do toga da nakon deset mjeseci rata, Rusija kontrolira dijelove četiri oblasti na istoku i jugu Ukrajine, Luganjska, Donjecka, Zaporožja i Hersona čiju je aneksiju proglasila 30. septembra. Ruski napori sada su se sveli na razaranje energetske infrastrukture, no ozbiljnijih pomjeranja na frontu nema. Ruski predsjednik i dalje ponavlja da želi pregovore, naravno po njegovim uvjetima, dok je Zelenski u jedinoj posjeti izvan Ukrajine od početka rata, u Washingtonu dobio obećanja za nove kontingente pomoći.
"Obojica želimo da se ovaj rat završi. Mogao bi se okončati danas ako bi Putin uopće imao dostojanstva i uradio pravu stvar i jednostavno rekao da se povlači. Ali to se neće sada dogoditi. Zbog toga ćemo nastaviti pomagati Ukrajini da uspije na bojnom polju, uz našu i pomoć evropskih saveznika i ostalih. To znači da, ako i kada predsjednik Zelenski bude spreman da razgovara sa Rusima, on može uspjeti. Jer ne treba potcijeniti uticaj koji ovaj rat ima na Rusiju i gubitke koje oni trpe. Putin je sam rekao da je ovo mnogo teže nego što je on mislio", naglasio je predsjednik SAD-a Joe Biden.
I doista, Putin je u posljednjim obraćanjima pored kraj godine u nekoliko navrata rekao da je situacija izuzetno teška u četiri anektirane ukrajinske oblasti, dakako ne dovodeći ni u jednom trenutku u pitanje vlastitu odgovornost. I još uz to, prekršio je vlastiti zakon nazvavši specijalnu operaciju ratom! Kojem se ne nazire kraj!
federalna.ba