Na zasjedanju NATO-a opširan izvještaj o BiH: Slijedi li unapređenje statusa?
Drugi je dan trodnevnog zajedanja Parlamentarne skupštine NATO-a. U fokusu Ukrajina, ali na dnevnom redu i Bosna i Hercegovina. U Izvještaju lorda Marka Lankastera, zemlje Zapadnog Balkana označene su kao ključni izazov za NATO i partnere.
Podrška Ukrajini visoko je na agendi, kao i Zapadni Balkan, čije su zemlje označene kao ključni izazovi za NATO i partnere. Lord Mark Lankaster predstavio je nacrt izvještaja Obnovljeni sigurnosni izazovi na pragu NATO-a, u kojem je podcrtao važnost sigurnosti i stabilnosti regiona Zapadnog Balkana:
“Pozivam na obnovljenu posvećenost NATO-a Zapadnom Balkanu, uključujući i promociju dijaloga između rivalskih entiteta, povećanu vojnu i saradnju s regionalnim partnerima u oblasti informatičke sigurnosti, te jačanje prisustva NATO-ovih snaga na Kosovu kako bi odvratili bilo kakve prijetnje obnovom nasilja.”
Lankaster je u izvještaju naveo da je angažman EU i NATO-a u zemljama Zapadnog Balkana ključan radi sratiblnosti, posebno na Kosovu i u Bosni i Hercegovini.
Ocijenio je da je u dijelu Bosne i Hercegovine na djelu politički zastoj koji ugrožava Dejtonski sporazum. Članovi delegacije Bosne i Hercegovine Kemal Ademović, te njegov zamjenik Obren Petrović pohvalili su nacrt izvještaja.
Neophodna je normalizacija odnosa Beograda i Prištine. Inače, Priština zahtijeva da postane pridruženi član Parlamentarne skupštine NATO-a, dok se Srbija oštro protivi tom koraku.
Također, govoreno je i o ruskom utjecaju i hibridnom ruskom ratu, pred izbore za Evropski parlament. Ponovno ista poruka: stabilnost je ključ.
“Bilo kakva nestabilnost u nekoj od zemalja ima potencijal da se prelije u druge zemlje i utječe na cijeli evropski kontinent”, istaknuo je Ziya Altunyaldiz, predstavik Turske u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.
Zaključak drugog dana zasjedanja: osjetljiva sigurnosna situacija. Više NATO-ovih snaga na Kosovu, više kadraova granične policije Bosne i Hercegovine zbog budućih implikacija.
federalna.ba