Nakon desetljeća natezanja Izrael i Libanon postigli dogovor o zajedničkoj morskoj granici u Sredozemlju

Svaki sporazum na Bliskom istoku gotovo po pravilu dobija prefiks istorijski ili barem, izuzetno značajan. S razlogom je tako. Nakon desetljeća natezanja, Izrael i Libanon dogovorili su se o zajedničkoj morskoj granici u Sredozemlju, objavio je izraelski premijer Yair Lapid.

Sve tri strane pozdravile su to kao istorijsko dostignuće u odnosima dvije države .

Teško je doći do bilo kakvog dogovora na Bliskom istoku-najkonfliktnijoj i najkompleksnijoj regiji u savremenom svijetu gdje sukobi i tenzije među susjednim državama traju decenijama, kao što je to slučaj sa Izraelom i Libanom. Ipak, nakon višemjesečnih pregovora uz američko posredovanje, Izrael i Liban postigli su sporazum o demarkaciji zajedničke pomorske granice.

"Ovo je značajan razvoj situacije. Dobro je za sigurnost i prosperitet Izraela. Dobro je za libansku sigurnost i prosperitet", istakao je državni sekretar SAD-a Antony Blinken.

Prije svega dobro je za odnose Izraela i Libana koji su zvanično u ratu još od 1948. godine kada je stvorena jevrejska država. Godinama su se sporili oko granice u Sredozemnom moru. Sukob se zaoštrio ali i podigao ulog nakon otkrića nalazišta prirodnog plina u spornom području koje i Izrael i Liban smatraju svojom ekskluzivnom ekonomskom zonom. Riječ je o 860 kvadratnih kilometara gdje su plinska polja Kariš i Kana. Sporazum o demarkaciji pomorske granice otvora vrata za istraživanje energenata u moru.

"Ovaj indirektni sporazum je odgovor na zahtjeve Libana i održava sva naša prava. Zahvalan sam svima koji su bili uz Liban u ovom dostignuću, do kojeg ne bi došlo bez jedinstva i solidarnosti u libanskom stavu u odupiranju svim pritiscima, te što nisu učinjeni nikakvi značajni ustupci", kazao je predsjednik Libana Michel Aoun.

To što Izraelu nisu učinjeni nikakvi značani ustupci posebno je značajno moćnom libanskom militantnom pokretu Hezbolah koji podržava Iran. Hezbolah, zakleti neprijatelj Izraela a koji je ranije prijetio napadima na plinska postrojenja u Sredozemlju ukoliko se bez saglasnosti bude vršila eksploatacija libanskog plina, sada se pokazao pragmatičnim.Dao je zeleno svjetlo za razgraničenje.

"Mi stojimo uz i iza libanske države po pitanju libanskih zahtjeva. Za nas je važno, kada libanski zvaničnici koji predstavljaju državu kažu da će ovaj sporazum ili dogovor ispuniti libanske formalne zahtjeve- onda je za nas to u redu", pojašnjava Hassan Nasrallah, lider Hezbolaha.

Detalji sporazuma nisu zvanično objavljeni, ali se vjeruje da će Liban dobiti prava na plinsko polje Kana, a Izrael kompenzacije preko francuskog energetskog giganta Total koji ima licencu za eksploataciju. Izrael se nada da će sporazum sa Libanom smanjiti od potencijalnog novog rata sa Hezbolahom.

"Sporazum ide dalje uprkos prijetnjama terorističke organizacije Hezbolah koja je pokušala da sabotira ovaj proces, a ne zbog njih. Insistirat ćemo na našim sigurnosnim potrebama u svakom scenariju i pružati sigurnost građanima Izraela. Pobrinut ćemo se da sporazum održava ekonomska prava Izraela i predstavit ćemo ga javnosti na transparentan i jasan način", istakao je Benny Gantz, ministar odbrane Izraela.

Iako je jasno da nije riječ o mirovnom sporazumu, Vašinton očekuje da će to biti korak ka smanjenju napetosti u nemirnoj regiji.

"Ovo će koristiti regiji i na kraju cijelom svijetu sa značajnim novim izvorima energije koja dolazi na tržište u narednim godinama. Ovo je zaista ispunjavanje vizije predsjednika Bidena o regiji koja je mirna, integrisana i napredna", smatra Blinken.

Napretku se odavno nadaju i libanski zvaničnici jer bi eksploatacija nafte i plina toj zemlji mogla pomoći da se izvuče iz teške ekonomske krize.

"Nadam se da su ovi pregovori obećavajući početak za postavljanje kamena temeljca za ekonomski rast koji je potreban Libanu kroz vađenje nafte i plina", dodaje Aoun.

Do napretka po pitanju demarkacije pomorske granice sa Libanom došlo je uoči novih-petih izbora u Izraelu u manje od četiri godine. Održat će se 1.novembra. Dan ranije odnosno 31. oktobra ističe šestogodišnji mandat aktuelnog predsjednika Libana a novog parlament nije uspio izabrati.

"Liban se ne može nositi s opasnošću vakuuma u svom političkom vodstvu. Cijelo političko vodstvo mora biti na visini svojih političkih i institucionalnih odgovornosti jer situacija to traži", ističe ministrica vanjskih poslova Francuska Catherine Colonna.

Novi predsjednik bi trebalo da bude izabran u vrijeme kada je Liban suočen s najtežom krizom u svojoj modernoj istoriji koja je tri četvrtine stanovništva te zemlje gurnula u siromaštvo i kada vlada ne uspijeva da primjeni reforme koje su potrebne za pomoć Međunarodnog monetarnog fonda.

"Provedba postupaka koji su na čekanju, kako ih mi zovemo u Fondu i reformi je ključno za okončanje ove krize i znate za sprječavanje onog šta izaziva najviše brige, a to je pogoršanje životnih uslova za narod Libana", naglašava Gerrx Rice, direktor Odjela za komunikacije MMF-a.

A u kakvim uslovima žive Libanci govori izvještaj Svjetske banke koja je ekonomsku i finansijsku krizu toj zemlji opisala kao najtežu u svijetu u proteklih 150 godina. U nedostatku gotovine, banke u Libanu su uvele stroga ograničenja za podizanje strane valute od 2019. godine, čime su vezale ušteđevinu miliona ljudi. Neki od njih, poput Sali Hafez, odlučili su se na potez očajnika. U pratnji aktivista i mašući, kako je rekla, pištoljem igračkom, Hafez je upala u filijalu banke u Bejrutu, tražila i uzela 13 hiljada dolara iz svoje zarobljene ušteđevine. Novac je bio potreban za liječenje sestre oboljele od raka.

"Nismo kriminalci, već ljudi koji imaju prava. Tjeraju nas da radimo ovakve stvari. Mi smo radnici i poduzetnici. Ono šta nas je ujedinilo je katastrofa, što se krade novac. Nećemo dozvoliti da naš novac bude zarobljen u bankama, dok mi ne možemo pristupiti novcu koji nam je potreban. Neprihvatljivo je što pacijent obolio od raka kao što je sestra Sali Hafez ne može dobiti terapiju", navodi Ibrahim Abdullah, aktivista grupe depozitora.

Dok iz policije traže da građani ne uzimaju zakon u sopstvene ruke, Hafez je rekla da je prethodno više puta odlazila u banku zahtijevajući da joj isplate njen novac. Bezuspješno. Došla sam do tačke u kojoj nisam imala šta više da izgubim, poručila je Sali Hafez koju na društvenim mrežama u Libanu slave kao heroinu.

federalna.ba