Naftni terminal Dretelj - Sporna prodaja državne imovine u stečaju

Nakon najave da će 22. augusta biti održana javna aukcija za prodaju Naftnog terminala Dretelj, iz OHR-a su reagirali na novinarske upite, s obzirom na to da se radi o državnoj imovini, koja bi trebala biti pod zabranom raspolaganja. Terminal prodaje njegov vlasnik, Hercegovačka banka d.d. Mostar u stečaju, po početnoj cijeni od 15,5 miliona maraka, iako iz OHR-a upozoravaju da je svaki prijenos takve imovine ništavan.

Iz Ureda visokog predstavnika podsjećaju da državna imovina, uključujući bivšu vojnu imovinu, poljoprivredno i šumsko zemljište, kao i drugu javnu imovinu, definiranu relevantnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, podliježe zabrani raspolaganja i stoga je svaki prijenos takve imovine ništavan.

„OHR poziva nadležne domaće institucije i vlasti da u okviru svojih nadležnosti istraže sve relevantne aspekte ovog slučaja i, prema potrebi, iskoriste raspoložive pravne mehanizme za zaštitu državne imovine i provedbu zakona“.

Naftni terminal Dretelj kod Čapljine, izgrađen je za potrebe bivše JNA, da bi nakon 1992. postao meta mešetarenja i ratnog profiterstva. Ima kapacitet od 24 miliona litara goriva, što čini oko 10 posto ukupnih skladišnih potreba Federacije BiH. Njegova prodaja provodi se uz saglasnost stečajnog sudije, a javna aukcija zakazana je u prostorijama stečajnog dužnika – Hercegovačke banke d.d. Mostar. Banka je, podsjećamo, zatvorena nakon intervencije OHR-a 2001. godine pod optužbama da je bila instrument političko-tajkunske mreže, a prošle godine je i formalno izbrisana iz registra. Zastupnik dioničara ove banke Zlatan Omerović:

„Dioničarima će pripasti ono što ostaje iza stečaja Hercegovačke banke, dakle, nakon što se plate sva ostala potraživanja. Bitno je napomenuti da je i sam Terminal Dretelj prenesen u vlasništvo Hercegovačke banke što je odobrio i visoki predstavnik putem privremene upraviteljice nad Hercegovačkom bankom koju je tada postavio“.

Nekretnine, postrojenja i oprema Terminala sa 12 podzemnih rezervoara bi, ukoliko blagovremena reakcija izostane, mogli završiti u privatnim rukama, i to za 15,5 miliona maraka, što je procijenjeno daleko manje od tržišne vrijednosti. Ekspert za državnu imovinu Muharem Cero:

„Jasno je da se radi o isključivom vlasniku, državi Bosni i Hercegovini, koja je u obavezi da regulira ovo pitanje. Energetski lobi i Terminal Dretelj vrlo su interesantni za njih. Ne isključujem da oni budu u najavi kupovine, međutim, cifra od 15 miliona maraka, koja je početna cijena, je uistinu smiješna svota jer se radi o tehnološkoj cjelini koja je tada koštala preko 7 milijardi dolara“.

Ovaj slučaj otvara i pitanje nadležnosti Pravobranilaštva BiH, čija je obaveza djelovati kada se pokuša raspolagati državnom imovinom bez jasnog pravnog temelja. Stranke Trojke su pozvale Pravobranilaštvo ali i OHR da reagira povodom javnog nadmetanja prodaje terminala.

“Pozivamo pravosudne institucije da istragom i procesuiranjem stave tačku na glasine o tome kako je, u kojim okolnostima i čijom krivicom i odgovornošću državna imovina uknjižena na privatnu kompaniju.“

Najavljena prodaja očito direktno zadire u važno pravno pitanje, u pogledu vlasništva nad državnim resursima i zabranom raspolaganja takvom imovinom. Također, njegova prodaja ima potencijalne posljedice po energetsku sigurnost, što terminal Dretelj čini važnim u energetskoj mreži plina. Kako prenose mediji, za terminal su zainteresirane kompanije iz Hrvatske i Hercegovine, uključujući i stranog biznismena bliskog HDZ-u.