Mujić: Žene na pozicijama se znaju ponašati kao 'počasni muškarci'

Gošća posljednjeg ovosedmičnog izdanja Rezimea bila je Medina Mujić, aktivistica Fondacije CURE.

Kaže da Fondacije već tradicionalno svake godine obilježava Osmi mart tako što izađu na ulice.

"Imamo svoj osmomartovski marš, odnosno našu osmomartvosku štenju. Svake godine tematski taj događaj obilježimo, a ove godine shodno i ovim trenutnim dešavanjima, tema ovogodišnjeg Osmog marta je da feminizam nije vodio ratove, dok nacionalizam jeste. Zadnjih 30 godina u našem društvu se govori i stalno nekako živimo u klimi koja je u oprezu, stalno nekako razmišljamo da li će biti rata, stalno nas nešto zastrašuju, prepadaju. Trenutno imamo i ova dešavanja napada Rusije na Ukrajinu i nekako vidimo da su uvijek muškarci ti koji odlučuju da li će biti rata, muškarci su ti koji idu na pregovore o tome da li treba da se rat zaustavi ili nastavi, način na koji će se nastaviti. Žena nema na odgovarajućim i odgovornim pozicijama, žena nema u tim pregovorima i vidimo nažalost samo žene da najviše ispaštaju tako što odlaze, prisilno napuštaju svoje domove. Sve ovo su razlozi zašto smo mi odlučile da pošaljemo poruku da feminizam zaista nije vodio ratove, dok nacionalizam trenutno vodi ratove i nacionalizam je i u historiji konstantno vodio ratove."

Ističe da je Fondacija CURE feminističko-aktivistička fondacija koja djeluje na različlite načine.

"Jedan od načina je i ovaj izlazak na ulice i obilježavanje Osmog marta. Radimo i različite edukacije, treninge, seminare sa fokusom za žene različite dobi. Radimo dosta sa mladim ženama i shvatile smo da unutar formalnog obrzaovanja ne postoji edukacija o nasilju uopšte, o izgradnji zdravih odnosa, generalno o vrstama nasilja, kako prepoznati nasilje, kome prijaviti nasilje, kome se obratiti u slučajevima nasilja. Mi pokušavamo da pružimo neku neformalnu edukaciju mladim ljudima. Mlade žene zaista ne znaju koji su oblici nasilja."

Naš zakon ne prepoznaje termin femicid

O odgovornosti naših majki za siutaciju u kojoj se nalazimo, kaže: "Odgovornost je kompletnog društva. Ono što je nekako kulturološki, konkretno vezano za BiH, ali i regiju jeste da smo mi patrijarhalno društvo, njegujemo negativne strane tradicije. Važno je da pratimo trend u kojem živimo. Ja se bojim da mi kao društvo ne doživljavamo unutarnju ekspanziju, ne doživljavamo kulturološku ekpanziju, ne radimo na promjeni naših mentalnih obrazaca."

Kada je riječ o porodičnom nasilju Mujić smatra da imamo ogroman sistemski problem.

"Naš zakon ne prepoznaje termin femicid, ubistvo žene od strane partnera ili muža. Drugi ključni problem kad je u pitanju sistem, kazne za počinioce nasilja su apsolutno minorne, čak motivirajuće. Žene i eventualno djeca ukoliko postoje u toj zajednici napuštaju svoj dom, svoju kuću i odlaze u sigurne kuće dok opet taj nasilnik dobije jednu motivirajuću poruku i ostaje u kući gdje je činio nasilje. U BiH imamo osam sigurnih kuća. Većinom se finansiraju samostalno, od stranih donatora. Sigurna kuća u Sarajevu je dobila neku djelimičnu finansijsku podršku od vlasti. Ja bih rješenje tog problema izvrnula naopačke, pa onda otpočetka da krenemo taj problem rješavati. Ovakva postavka je apsolutno pogrešna. Za vrijeme pandemije koronavirusa nasilja je bilo u strašnom porastu. Mi živimo u muškom društvu, sve se vodi na muškarcima."

Ističe da je Fondacija CURE kreirala vodič za ekonomsko osnaživanje žena.

Kaže da je svaka osoba koja prijavi nasilje i koja ispriča svoju priču hrabra osoba.

"To se mnogo treba cijeniti jer nije jednostavno govoriti o nasilju. Mi smo trenutno u situaciji gdje doživljavamo repatrijarhalizaciju, retradicionalizaciju. To znači da se žene u svim segmentima pokušavaju staviti u neke krajeve da budu nevidljive. Mi konstantno imamo pogrešan pristup. Uvijek stavljamo fokus na osobu koja preživljava nasilje i uvijek tu osobu propitujemo da li je ona sigurna, da li se to zaista desilo i čime je ona doprinijela tom nasilju. I tu stavljamo u povlašten položaj osobu koja čini nasilje. Nikad ne stavljamo fokus na nasilnika. Mislim da je obaveza i odgovornost svih građana i građanki da prijave nasilje. Nasilje nije privatna stvar, nasilje trebamo prijaviti. Naša odgovornost je da reagujemo na nasilje i prijavimo ga. U suprotnom smo saučesnici tog nasilja."

Politički lideri koriste žene zarad kvota

O ženama u politici Mujić kaže da nemamo ravnopravnost.

"Žene čine 51% stanovništva u BiH. Kada govorimo o kvoti 40% žena na izbornim listama, to je apsolutno neravnopravno, ali moramo uzeti u obzir da govorimo i o politici koja je također vrlo dominantno muško polje bavljenja. To je muška profesija. U svakom slučaju trebamo težiti ka 50% i raditi na tome da i žene budu jednako odvažne, sigurne i u stanju da budu ravnopravno aktivne i politički angažirane, jednako kao i muškarci. Ne možete ovjeriti kandidatski listić ako nemate zadovoljenih 40% i onda naravno svaka politička stranka nastoji da motivira što više žena kako bi zadovoljili kvotu od 40%, a onda kada treba da pozicioniramo osobe na odgovorne pozicije, tada nam više tih 40% ne treba i tada naravno nemamo žena."

"Civilno društvo radi jako mnogo. Poruka koju bih poslala svim političkim strankama, političkim liderima je da ne koriste žene samo zarad kvota. Žene su izigrane, iskorištene samo zato što su žene i naravno nisu imale mogućnost da budu proaktivne u tim svojim političkim strankama. apel je političkim strankama da se ne poigravaju sa ženama. Poruka za žene koje su na odgovornim, vodećim pozicijama da ne budu počasni muškarci, da ne slijede model ponašanja svog muškog kolege. Nadasve treba da budu žene, feministkinje, solidarne i da pokušaju da shvate da su u ulozi i u poziciji gdje mogu da pomognu 51% stanovništva."

federalna.ba