Močvare Manile guše se u plastici

Tu su zalutale, napuštene japanke, stari omoti hrane, zgužvane plastične vrećice i odbačene boce vode. Blatnjače i mangrovi Navotasa u zaljevu Manila zatrpani su debelim slojem smeća.

"Gotovo guši korijenje mangrova", rekao je Diuvs de Jesus, morski biolog na Filipinima koji je fotografirao to područje tokom nedavne posjete.

Močvare su od velikog ekološkog značaja. Oni pružaju ključno hranilište pticama selicama, štite od poplavnih voda i pomažu u rješavanju klimatskih promjena apsorbiranjem daleko veće razine ugljičnog dioksida od planinskih šuma.

Zagađenje plastikom moglo bi devastirati područje. Mangrove imaju posebno korijenje, poznato kao pneumatofore, "nešto poput disalice koja im pomaže da udahnu kada se nivo morske vode podigne", kaže Janina Castro, članica Kluba divljih ptica na Filipinima i zagovornica očuvanja močvara. Plastika stvara rizik od gušenja pneumatofora, slabljenja i potencijalnog ubijanja drveća.

Blatnjače i mangrove već su jedni od posljednjih takve vrste u zaljevu Manila, području koje je nekad bilo oivičeno bujnim, zelenim grmljem i drvećem. Smatra se da je Manila dobila ime po Niladu, stabljici riže koja ima bijelo cvijeće i koja je nekad cvjetala uz obalu. Krajem 19. vijeka, uz zaljev je bilo do 54.000 hektara močvarnih staništa mangrova, navodi se u procjeni Pemsea, regionalnog partnerstva za zaštitu mora kojima koordiniraju Ujedinjeni narodi. Do 1995. ta cifra je pala na manje od 800 hektara.

Danas je veća vjerovatnost da će Manila, jedan od najgušće naseljenih gradova na svijetu, biti povezan s prometnim gužvama nego cvjetajući mangrovi.

"Kad bismo samo zabranili plastiku za jednokratnu upotrebu, to će uvelike smanjiti stelju", rekao je De Jesus. Brine ga i prijeteća opasnost od melioracije - gdje se obale šire prema van jer se stijena, cement i zemlja koriste za izgradnju novog zemljišta u moru.

Mangrove i blatnjave površine Navotasa vitalne su za opstanak ptica selica koje posjećuju Filipine kao dio istočnoazijsko-australsko-zračne-rute koja se proteže od arktičke Rusije i Sjeverne Amerike do Australije i Novog Zelanda.

Brojne ugrožene ptice uočene su kako se hrane i odmaraju u močvarama, uključujući crnolisnu žličaru, krajnje istočnu kovrču i veliki čvor. Kritično ugrožena ptica fregata Božićni otok nedavno je viđena i kako leti nisko iznad Navotasa, kaže Castro. Ekolozi strahuju da bi zagađenje plastikom u konačnici moglo naštetiti takvim vrstama. Razlaže se na mikroplastiku koju mogu jesti ribe i školjke - a posljedično je mogu unijeti i ptice. Također može dovesti do nakupljanja otrovnih hemikalija i djelovati kao prijenosnik bolesti, prijeteći pticama i njihovom plijenu, rekao je Castro.

"U drugim zemljama trenutno rade na očuvanju nekoliko ovih vrsta trenutno ima napore na očuvanju u drugim zemljama, ali te napore treba odraziti na sva mjesta, uključujući i Filipine", rekao je Castro.

Postoji zabluda da blatne površine nisu toliko vrijedne ili estetski ugodne kao druge vrste močvara, rekao je Castro. Ali oni igraju važnu ulogu u turizmu, pružaju sredstva za život i nude zaštitu od valova. "Edukacija javnosti o tim prednostima ključna je za njen opstanak", rekla je.

federalna.ba/The Guardian