Minhenska sigurnosna konferencija: Fokus na Ukrajini

Rat u Ukrajini, gotovo godinu dana nakon ruske invazije i pojačane napetosti između Pekinga i Vašingtona (Washingtona) biće u središtu trodnevne sigurnosne konferencije koja je danas počela u Minhenu (München). Ovo je najvažnije evropsko okupljanje o globalnoj sigurnosti i biće održano neposredno prije prve godišnjice ruske invazije na Ukrajinu. Konferenciji prvi put prisustvuje direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine Osman Mehmedagić, kao i predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, te ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

Njemački kancelar Olaf Šolc (Olaf Scholz) i francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) su među 45 šefova država i vlada koji učestvuju na jednom od najvećih skupova o globalnoj sigurnosti. Potpredsjednica SAD-a Kamala Heris (Harris), šef NATO-a Jens Stoltenberg i kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji (Wang Yi) također su učesnici konferencije u Minhenu koji će u iduća tri dana biti središte međunarodne diplomatije.

Dok se Ukrajina suočava s novom ruskom ofanzivom, zapadni čelnici bi trebali potvrditi svoju predanost podršci Kijevu koliko god bude potrebno da se odbije ruska agresija, koja je počela 24. februara 2022. Organizatori su već ranije objavili da ruska Vlada zbog invazije na susjednu zemlju nije pozvana u Minhen. To je prvi put u posljednjih nekoliko decenija da Moskva ne prisustvuje godišnjem okupljanju svjetskih čelnika i stručnjaka o glavnim izazovima međunarodne sigurnosti.

Direktor konferencije Kristof Hegsen (Christoph Heusgen):

“Nismo željeli ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovoj Vladi dati platformu za širenje propagande. Nema znakova popuštanja ruske Vlade. Previše nam je neugodno ponuditi tim ratnim zločincima iz Kremlja pozornicu za njihovu propagandu na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji."

Također, ove godine isključen je i Iran.

"Ne želimo ponuditi forum režimu koji tako temeljno krši osnovna ljudska prava. Ali, naravno, želimo dati prostor iranskim opozicionim članovima."

Očekuje se da će istaknuto mjesto u raspravama imati i napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, pogoršane nadlijetanjem kineskog balona nad američkim teritorijem. Kineske šef diplomatije Vang Ji trebao bi pojasniti stajališta Pekinga o gorućim međunarodnim pitanjima, jer Kina nastavlja podržavati Putina, smatrajući da su SAD i NATO glavni krivci za rat u Ukrajini.

Više od stotinu država poslalo je svoje predstavnike u Minhen, uključujući više od 30 ministara odbrane i 50 ministara vanjskih poslova, među kojima je šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba. U Minhenu je i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine  Elmedin Konaković koji će učestvovati na okruglom stolu o temi "Tako blizu, a tako daleko: EU perspektiva zemalja Zapadnog Balkana":

“Nije bilo teško za pretpostaviti da će u fokusu ove godine biti agresija na Ukrajinu i procjena sigurnosti cijele Evrope i svijeta zbog svega što se u Ukrajini dešava. Normalno je da su u fokusu i druge geopolitički važne teme kao što su sajber sigurnost, globalizacija i Kina. Dakle, očekujemo da na nekoliko panela čujemo šta kažu veliki svjetski lideri, ali i da tamo, gdje je za nas važno, na nekim panelima na kojim ćemo učestvovati, kažemo neke svoje poruke i objasnimo ljudima šta se dešava u Bosni i Hercegovini.”

Od prve konferencije 1963, Minhen služi kao svojevrsna “tržnica ideja” na kojoj političari i stručnjaci daju inicijative i razvijaju rješenja za najkritičnija sigurnosna pitanja sadašnjosti i budućnosti. Pokrenut u vrijeme Hladnog rata, skup im daje prostor za službene i neslužbene diplomatske ideje, ali je i mjesto za neformalne susrete često zakletih neprijatelja, ostvarujući tako svoj moto “izgradnja mira putem dijaloga”.