Medvjed gotovo stalni gost na poljoprivrednim dobrima u Gučoj Gori
Pero Rajić iz Guče Gore u općini Travnik Ministarstvu Srednjobosanskog kantona prijavio je štetu koju su na poljoprivrednim proizvodima i domaćim životinjama pričinile divlje životinje. Najčešće mrki medvjed. Rješenje za ove probleme očekuje se od federalnog nivoa.
„Došlo je vrijeme da ovdje divlje životinje postaju domaće životinje, da nam sela postaju zoološki vrtovi. Mjesec i po sam gledo šta mi radi medvjed, jazavci, drugi su gledali šta im rade divlje svinje.“
Ovako svoju priču o nevolji koja je ove godine znatno izraženija nego ranije, počinje Pero Rajić, koji krušno žito, među kojim je i bosanski kukuruz zvani osmak, proizvodi na površini od pet hektara odmah iznad samostana u Gučoj Gori. Zbog činjenice da je medvjed gotovo stalni gost u samom središtu naselja, zvao je policiju, a oni su ga uputili na nadležno ministarstvo. I nije sam.
„Imamo evidenciju preko stotinu zahtjeva za nadoknadu štete počinjene od zakonom zaštićene divljači“, ističe Advan Akeljić, ministar šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede SBK-a (SDA).
Brojni su razlozi sve češćih ataka divljih životinja, od nedostatka hrane, gašenja sela, ali i neuobičajeno visokih temperatura za ovo doba godine - kažu u ministarstvu. Problem je i činjenica da je mrki medvjed na crvenoj listi zaštićenih životinja, ali i nepostojanje lovno privredne osnove. Tvrde da dio odgovornosti snose i proizvođači prehrambenih proizvoda.
„Trebaju zaštititi svoja imanja, svoje parcele na kojima se bave određenom djelatnošću - ogradom, elektro-čobanom, zvučnim ili svjetlosnim signalima, psima čuvarima“, govori Akeljić.
„Da bih ogradio pet hektara potrebna su mi velika finansijska sredstva. To nije rješenje, nego bismo zajedno kao društvo trebali tražit rješenje na neki drugi način“, odgovara Rajić.
Istina, većini onih koji su prijavili štetu bit će isplaćena novčana naknada, međutim, zbog nepostojanja sistemskog rješenja poljoprivredni proizvođači sve češće odustaju od sjetve. No, je li rješenje da i oni malobrojni koji desetljećima pokušavaju na svojim imanjima proizvesti zdravu hranu sebi i svojim članovima porodice, odustanu i time zemlju u koju se nerijetko deklarativno kunu političari puste da propada i zarasta u korov, pita se Pero Rajić, koji se sprema za jesenju sjetvu.
federalna.ba