Međunarodni dan borbe protiv ropstva obilježen u Mostaru
Odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda iz 1948. godine, 2. decembar se u cijelom svijetu obilježava kao Međunarodni dan ukidanja ropstva. No, ono postoji i danas, u savremenom obliku. Fokus ovog dana je na iskorjenjivanju ropstva, poput trgovine ljudima, seksualnog iskorištavanja, najgorih oblika dječijeg rada, prisilnog braka, kao i prisilnog regrutovanja djece za korištenje u oružanim sukobima.
U ropstvu često završavaju žene i djevojčice koje su često prisiljene na prostituciju, dok se najugroženiija regija nalazi između srednje Evrope i sjeverne Azije.
Povodom obilježavanja 2. decembra – Međunarodnog dana borbe protiv ropstva, u Mostaru je udruženje “Novi put”, uz podršku Mreže bosanskohercegovačkih nevladinih organizacija aktivnih u borbi protiv trgovine ljudima „RING“ i u partnerstvu sa udruženjem „Žena BiH“, organizovalo uličnu kampanju upozoravanja na ovu pojavu.
„Problem je nažalost jako rasprostranjen. Bojimo se da će on biti još rasprostranjeniji, usljed ove pandemije Korona virusa. Svjesni smo da je veliki broj ljudi u BiH ostao bez posla. Mi već imamo informacije putem naše linije za pomoć da je sve više oglasa kojima se nude dobro plaćeni poslovi, naročito u Njemačkoj. Nisu potrebni skoro nikakvi uslovi, pa ni poznavanje njemačkog jezika, što nama ukazuje na alarmantnost situacije“ kaže Abida Pehlić, predsjednica Udruženja „Novi put“ iz Mostara.
„Moderno ropstvo je pojava koje uopšgte nismo svjesni, iako je sada prisutnija nego ikada, a uslovljena je lošom ekonomskom situacijom, odnosno situacijom koja ljude dovodi u okolnosti da su primorani raditi ono što ne bi nikada radili, u uslovima u kakvim ne bi radili. To zloupotrebljavaju neki ljudi koji su u ulozi poslodavaca i koji za rad ljudima daju minorne ili nikakve plaće, da rade bez ugovora o radu. Sve neke stvari za koje mi znamo da postoje, a nismo svjesni da to spada u moderno ropstvo!“ – govori Arnela Buzaljko iz Udruženja „Žena BiH“.
Na trgovinu ljudima, kao oblika ropstva, mora se gledati kao na pitanje organizovanog kriminala. Prema podacima Ujedinjenih nacija 700.000 žena, djece i muškaraca svake godine postanu žrtve trgovine ljudima, a zarada ostvarena od trgovine ljudima procjenjuje se na 7 do 60 milijardi dolara godišnje.
federalna.ba/Sanel Kajan