Prilog Ermine Jalimam

Međunarodna zajednica i reforma Izbornog zakona

Nema naznaka postizanja kompromisa oko izmjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, a bliži se juni, ranije naznačen kao rok za postizanje dogovora. Deklarativno, svi su za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali u praksi, i dalje nepomirljivi stavovi. Istovremeno, jača diplomatska aktivnost zvaničnika međunarodne zajednice u vezi s izmjenama izbornoig zakonodavstva u našoj državi.

Novi poticaj za suprotstavljanje starih stavova o legitimnom predstavljanju dao je stav njemačke Vlade. Vlada Njemačke se javno  distancirala od političkog stava HDZ-a da izmjene izbornog  zakonodavstva treba riješiti kroz legitimno predstavljanje. U dokumentu se navodi da bi ovaj princip mogao dodatno produbiti  podjele u Bosni i Hercegovini. Za zaustavljanje dalje diskriminacije bh. građana ključna je implementacija presude Sejdić-Finci, kažu Nijemci. Bodo Weber, viši saradnik Centra za politiku demokratizacije, ocjenjuje ovaj dokument izuzetno značajnim, čak prekretnicom s obzirom na to da je to prvi stav jedne vlade države članice Evropske unije o tekućim pregovorima o reformi Izbornog zakona.

Nažalost, na djelu imamo već godinu pregovarački proces koji su inicirali predstavnici Evropske unije i SAD-a u Sarajevu, počevši od pregovora oko Mostarskog sporazuma, koji je, po meni, imao pogrešan pristup. Nismo imali pregovarački okvir, principe i vrijednosti, što bi trebalo biti i ovo što imamo u zvaničnim dokumentima EU-a za BiH, počevši od mišljenja Evropske komisije iz 2019, ali i osnovnih principa iz presuda Sejdić - Finci. Pregovarači će morati doći pred specijalnog predstavnika Evropske unije Johanna Sattlera na razgovor koji će morati biti istinski inkluzivan i moraće počivati na evropskim principima.“

Uz uvažavanje stava njemačke Vlade, iz HDZ-a odgovaraju da neće odustati od zahtjeva koji sprečavaju diskriminaciju i dominaciju brojčano veće konstitutivne zajednice. Upravo na ovom legitimnom zastupanju naroda insistiraju Hrvati, koji, pored zahtjeva da biraju svog člana Predsjedništva BiH, žele i legitimne predstavnike Hrvata u Domu naroda Federacije BiH. Predsjednik HDZ-a i HNS-a Dragan Čović:

Želimo vrlo jasno i transparentno raditi da se provedu sve one vrijednosti koje su utkane u presude Suda u Strazburu, koje govore kako zaštititi pojedinačna prava i najvišu razinu sloboda, ali s druge strane do kraja, to sam rekao, oko toga se ne pregovara, to je pitanje legitimnosti konstitutivnih naroda, znači zastupljenosti kroz predstavnike ta tri konstitutivna naroda. To je nešto što je ustavna kategorija i svi su jasno kazali da ćemo o Bosni i Hercegovini odlučivati mi u BiH, ne neko izvan nas, oni su prijatelji koji će nam pomoći oko toga.”

Stav njemačke Vlade će pomoći pregovorima i ojačati poziciju svih snaga koje su protiv legitimnog predstavljanja onako kako ga je zamislio HDZ“, kaže Bakir Izetbegović, predsjednik SDA. Zahtjev SDA je da svaki građanin na svakom pedlju zemlje ima jednaka prava, da može glasati za koga hoće i kandidovati se za svaku poziciju te da bez toga neće biti prihvaćene izmjene Izbornog zakona:

Šta znači legitimno predstavljanje? Legitimno je zakonsko predstavljanje koje je u skladu sa Ustavom i zakonom u BiH. Dakle, recimo, gospodin Željko Komšić je legitimno izabran Hrvat, ne morate biti u HDZ-u niti ste morali biti u HVO-u da biste bili legitimni predstavnik, tako da je tu stvar pomalo difuzna. SDA je, naravno, za legitimno predstavljanje, evo, u ovome smislu kako sam to sad kazao”, riječi su predsjednik SDA Bakira Izetbegovića.

Grupa 7 zemalja - Kanada, Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, dijeli mišljenje Njemačke, svoje članice. Isti stav zastupa i grupa evropskih parlamentaraca koji spočitavaju to što Unija o promjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine pregovara samo s dvije etnonacionalne stranke – Strankom demokratske akcije i Hrvatskom demokratskom zajednicom Bosne i Hercegovine.

Reforme koje imaju dalekosežne posljedice na stanovnike i politički sistem, kao što su ustavne i izborne reforme, moraju biti dio razgovora sa svim političkim partijama, kao i sa civilnim sektorom i nevladinim organizacijama”, naveli su parlamentarci. Također su upozorili da ovakav pristup predstavlja rizik za političku stabilnost države i njenu budućnost te da su reforme kontradiktorne sa 14 prioriteta Evropske unije. Šef delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler najavljuje skoro formiranje interresorne radne grupe koju će činiti i članovi opozicije.

Interresorna radna grupa za izmjenu Izbornog zakona BiH počeće s radom 11. maja, a jedno od pitanja u njenom funkcionisanju biće sigurno i zahtjevi međunarodne zajednice u BiH da u grupu bude uvršteni i predstavnici CIK-a, na šta sasvim sigurno neće pristati SNSD i HDZ, što bi, već na početku, moglo dovesti do blokade.

Izborni zakon Federalni radio
radio Federalni radio Radio Federacije BiH sport
0 23.06.2021 23:35
Vijesti Vijesti u 22 radio Federalni radio Radio Federacije BiH
0 23.06.2021 23:33
radio Federalni radio Radio Federacije BiH vakcina vakcinacija vakcine vakcinisanje nabavka vakcina
0 23.06.2021 19:17
radio Federalni radio Radio Federacije BiH
0 23.06.2021 19:16
radio Federalni radio Radio Federacije BiH Crnaja
0 23.06.2021 19:14
Vijesti Vijesti u 17 radio Federalni radio Radio Federacije BiH
0 23.06.2021 19:11