MC Srebrenica-Potočari: 9. januar treba biti dan žalosti. Uprkos presudama Ustavnog suda BiH, u Banjoj Luci svečani defile

Prilog Irene Antić

Uprkos dvjema presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kojima je 9. januar, kao Dan Republike Srpske, proglašen neustavnim, u manjem bh. entitetu, svečarska atmosfera i  brojne manifestacije na kojima se ovaj datum slavi. U ovim trenucima, u Banjaluci počinje svečani defile. 9. januar treba biti  proglašen danom žalosti u RS-u, poručili su danas iz Memorijalnog centra Potočari, članice udruženja porodica žrtava i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović koji su položili cvijeće i odali počast žrtvama genocida.

9. januara 1992. godine u Sarajevu, tadašnja Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini donijela je "Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine" - na područjima "srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih srpskih etničkih cjelina u Bosni i Hercegovini, a na osnovu plebiscita održanog 9. i 10. novembra 1991. godine na kome se srpski narod izjasnio za ostanak u zajedničkoj državi Jugoslaviji". Prvo rukovodstvo činili su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik. Realizacija zacrtanog, bila je moguća provođenjem šest ciljeva srpskog naroda, predstavljenih na sjednici Narodne skupštine, u maju 92., kada je, imenovanjem na mjesto komandanta Glavnog štaba VRS-a, Ratko Mladić, preuzeo odgovornost za njihovu realizaciju, vojnom silom. “To je, ljudi, genocid”, kazao je tada Mladić. Sve spomenute, historija i međunarodno pravo, pamtit će kao haške osuđenike, za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. Pripreme za formiranje srpske države na teritoriji BiH, počele su mnogo ranije, a 9. januara su obznanjene, ističe prof. dr. Hikmet Karčić, koautor knjige “Nastanak RS - od regionalizacije do strateških ciljeva 1991-1992”.

Ova zločinačka ideologija u smrt je odvela više od 100 hiljada ljudi u BiH. Iza sebe je ostavila uništene živote i domove, razorene porodice, patnju, srušene gradove i spaljena sela. Ta ideologija, protjerala je gotovo dva miliona ljudi. Za cijeli život obilježila više od 20 hiljada djevojčica, žena i djevojaka koje su preživjele seksualno nasilje i silovanje, urezala neizlječive traume hiljadama logoraša, u agoniji ostavila porodice oko 30 hiljada ljudi, koji su se godinama vodili ili se još vode kao nestali. Oni koji su preživjeli, reći će da slavljenje datuma, koji asocira na događaje koji su uništili njihove živote, kopa po ranama. Oni se danas sjećaju svojih najdražih. U Potočarima, dostojanstveno, podrinjske majke, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i međunarodni zvaničnici, odaju počast žrtvama genocida.

Iako su civilno, vojno i policijsko rukovodstvo samoproglašene srpske republike BiH, osuđeni u Haškom tribunal, što će reći, da su činjenice o zločinima i odgovornosti, utvrđene van razumne sumnje, negiranje zločina, posebno genocida, veličanje zločinaca i ideologije iz vremena 90-ih, žive i njeguju se. To nažalost, nisu izolirani slučajevi, već institucionalno prihvaćen diskurs. Na toj matrici, predsjednik RS-a Milorad Dodik, ostao je i tokom sinoćnje svečane akademije, povodom obilježavanja 9. januara, neustavnog dana RS-a. Dodik je u okviru obilježavanja neustavnog praznika 9. januara, odlikovao institucije i pojedince, među kojima je i mađarski premijer Viktor Orban.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa, od nadležnih pravosudnih institucija traže da istraže i procesuiraju one koji su se oglušili o odluke Ustavnog suda i prisustvovali obilježavanju 9. januara.

Podsjećamo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, 2015. godine, utvrdio je da je 9. januar kao dan Republike Srpske, neustavan. Osporio je 9. januar kao datum, a ne obilježavanje dana Republike Srpske kao praznika. Komisija za provođenje referenduma je 25. septembra 2016. godine provela referendum o 9. januaru, iako je Ustavni sud zabranio njegovo održavanje i zatim poništio rezultate izjašnjavanja građana. Narodna skupština RS-a je iz Zakona o praznicima izbacila Zakon o danu Republike Srpske i usvojila ga kao poseban sekularni praznik. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijeli su delegati Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2019. godine ponovo proglasio 9. januar neustavnim, odnosno poništio dio člana Zakona o danu Republike Srpske koji glasi "na osnovu potvrđene volje građana Republike Srpske, 9. januar se utvrđuje kao dan Republike". Obilježavanjem 9. januara kao dana Republike Srpske ne krši se samo Ustav Bosne i Hercegovine već i Ustav bh. entiteta Republika Srpska, ponavljaju međunarodni zvaničnici, bez poduzimanja konkretnijih mjera. Ni državno tužilaštvo, čini se, ne prepoznaje svoje obaveze.